hrvatskijezik

hrvatski jezik za srednje škole
 
Početna stranicaPočetna stranica  PortailPortail  FAQFAQ  PretraľnikPretraľnik  RegistracijaRegistracija  ČlanstvoČlanstvo  Korisničke grupeKorisničke grupe  Login  
Share | 
 

 LIRIKA

Prethodna tema Sljedeća tema Go down 
Autor/icaPoruka
lili



Broj postova: 6
Registration date: 11.01.2009

PostajNaslov: LIRIKA   čet lip 03, 2010 6:57 pm

LIRSKO PJESNIŠTVO
(lirika)

Naziv dolazi od grčke riječi lyra što je označavalo žičani instrument.
LIRSKA PJESMA – je književna vrsta u stihu ili prozi koja se u antičko doba pjevala uz pratnju lire. Izražava subjektivne (osobne) osjećaje i misli lirskoga pjesnika. Nastala u sjedinjavanju govora, plesa, glazbe, glume i književnosti.

TEMA – ono o čemu pjesma govori.
MOTIVI – pomoću njih se stvara pjesma, oni ju čine.

STIH – redak u pjesmi, a razlikujemo ih prema broju slogova u stihu. Proučavanjem stiha bavi se versifikacija koja se često naziva i metrika jer je antičko uvjerenje bilo da se stihovi sastavljaju prema nekoj stalnoj mjeri. Isto se tako prema novijim proučavanjima došlo do zaključka da postoje neki čvrsti sustavi versifikacije. Elementi koji se stalno ponavljaju u stihu, a važni su za određivanje versifikacije su: dužina sloga, broj slogova i naglasak. Prema tome razlikujemo ove tipove versifikacijskog sustava: kvantitativnu versifikaciju
silabičku versifikaciju
tonsku ili akcenatsku.
Kvantitativna versifikacija – razlikuje duge i kratke slogove a njihova pravilna izmjena bila je temelj ritmičke organizacije. Dužina izgovora kratkog sloga nazvana je mora. Dugi su se slogovi označavali znakom – a kratki . Osnovna ritmičko-melodijska jedinica zvala se stopa. Najvažnije su stope: pirihij
trohej ili horej
jamb
spondej
daktil
amfibrah
heksametar itd.
Silabička i tonska versifikacija – u srednjem vijeku presudnu ulogu dobivaju dva načela: načelo istog broja slogova u svakom stihu i načelo pravilne izmjene naglašenih i nenaglašenih slogova. Tako razlikujemo šesterac, osmerac, deseterac, jedanaesterac ili dvanaesterac.
Najstariji je stih usmene poezije deseterac. Postoji lirski (cezura ili stanka nakon petog sloga) i epski (cezura nakon četvrtog sloga).

STROFA – čine ju stihovi, a od druge je strofe vidno odijeljena. Najčešće su
distih (2 stiha)
tercet (3)
katren (4)
septima (7)
oktava (Cool.

RIMA- je glasovno podudaranje na kraju stiha.
Parna aa bb
ukrštena abab
obgrljena abba
nagomilana aaaa
isprekidana abcb.
Druga podjela rime: prava ili pravilna – podudaraju se naglašeni glasovi i svi
glasovi koji slijede iza naglašenih
srama – jama
čista – u njoj se podudaraju vrste naglasaka
majka – bajka
nečista – ne podudaraju se svi naglasci ili suglasnici
sokola – kukolja
neprava – glasovno podudaranje počinje iza naglašenog
sloga igrahu – lomljahu
bogata – podudaraju se i glasovi ispred naglašenog
bludnica – ludnica.
Treća podjela: muška rima – podudara se jedan slog put – skut
ženska – podudaraju se dva sloga vrana – rana
srednja, dječja ili daktilska – 3 sloga ludnica – sudnica.

STILSKE FIGURE
FIGURE DIKCIJE – djelovanje se zasniva na učinku određenih glasova odnosno zvukova u govoru.
ASONANCA – ponavljanje istih samoglasnika
ALITERACIJA – ponavljanje istih suglasnika
ONOMATOPEJA – oponašanje zvukova
ANAFORA – ponavljanje riječi na početku stihova
EPIFORA - kraju
SIMPLOKA - početku i kraju
ANADIPLOZA - s kraja jednog na početak drugog stiha

FIGURE RIJEČI ILI TROPI – nastaju promjenom osnovnog uobičajenog značenja pojedinih riječi.
METAFORA – poredba u kojoj se ne kazuje što se i s čime uspoređuje
nego se samo iskazuje drugi član poredbe
METONIMIJA – prenosi značenje po stvarnim odnosima
jak čovjek = silan čovjek
PERSONIFIKACIJA – neživim se stvarima daju osobine ljudi
EUFEMIZAM – zamjenjivanje nekih riječi blažim izrazom
umrijeti = otići
STALNI EPITETI – rujno vino
ALEGORIJA – produžena metafora čiji smisao shvaćamo ako određene
pjesničke slike u cjelini zamijenimo pojmovima. Npr.
Basna.
SIMBOL – je zamjenjivanje nekog pojma njegovom uvjetnom
alegorijskom oznakom.
Stalni simboli – uporabljuju se u cjelokupnoj kulturi
vaga = pravda, križ = kršćanstvo
Pjesnički simboli – shvatljivi su u okviru pojedinog djela ili
opusa nekog pjesnika (Mirisi, zlato i
tamjan S. Novaka)
SINEGDOHA – podvrsta metonimije gdje se dio uzima za cjelinu, jd. za
množinu, itd.

FIGURE KONSTRUKCIJE – nastaju osobitim rasporedom riječi u rečenici ili u nekoj drugoj većoj cjelini.
INVERZIJA – obrnut poredak riječi
RETORIČKO PITANJE – pitanje na koje se ne očekuje odgovor
ELIPSA – izostavljanje riječi a smisao se razumije
ASINDETON – nizanje riječi bez gramatičkog povezivanja
POLISINDETON – nizanje veznika bez gramatičke potrebe

FIGURE MISLI – odnose se na širi smisao onoga što je rečeno.
POREDBA
ANTITEZA – izražava suprotnost: Sit gladnu ne vjeruje
HIPERBOLA – preuveličavanje: Imao sam glas kao vjetar.
LITOTA – ublažavanje
GRADACIJA – postupno nizanje
IRONIJA – misli se obrnuto od onoga što se kaže
PARADOKS – izričemo misao koja je u sebi suprotna općem mišljenju
OKSIMORON – spajanjem suprotnih pojmova stvara se novi pojam
[Vrh] Go down
Korisnički profil
 

LIRIKA

Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh] 
Stranica 1 / 1.

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
hrvatskijezik ::  :: -