| | Rimska književnost | |
| | Autor/ica | Poruka |
---|
Admin Admin
Broj postova : 483 Age : 60 Registration date : 14.07.2007
| Naslov: Rimska književnost uto srp 17, 2007 2:20 pm | |
|
- leži na grčkim uzorima i nadmeće se s njima
- ne stvaraju nove književne vrste
- nova vrsta je jedino satira
- sebe su vidjeli kao nastavljače i usavršavatelje
- promijenili ljubavnu elegiju, satirički epigram, pjesničke i prozne poslanice
- periodizacija:
1. ARHAJSKO RAZDOBLJE (240.-80.pr.Kr.)
- značajan prijenos grčkih komičkih predložaka na rimsku pozornicu
- Plaut i Terencije
2. ZLATNI VIJEK (80.pr.Kr.-14.posl.Kr.)
- epovi – Lukrecije, Ovidije, Vergilije
- elegija i epigram – Katul
- ljubavna lirika – Propercije, Ovidije, Tibul
- povjesničari – Cezar, Salustije, Tit Livije
- središnja osoba - Ciceron
3. SREBRNI VIJEK (14.-117.)
- omeđuje vladavine careva Tiberija i Trajana
- satira – Juvenal
- roman – Petronije
- basna – Fedro
- epigram – Marcijal
- povijest – Tacit
- filozofski eseji i tragedija - Seneka
4. RAZDOBLJE KASNOG CARSTVA (117.-476.)
- sukob poganstva i kršćanstva
- rimska baština živi i izvan antike
PLAUT:
- najveći rimski komediograf
- 21 komedija
- Menaechmi, Hvalisavi vojnik, Škrtac(Aulularija)
- obrađuje scene iz porodičnog, svakodnevnog života
- rijetke aluzije na suvremene rimske prilike
- u finu grčku komediju unosi grubu komiku, lakrdiju, ples, glazbu
- rob igra presudnu ulogu
- živi dijalozi, sočan narodni govor, jasco ocrtani karakteri – obilježja Plautovih komedija
ŠKRTAC
- komedija karaktera, ali i nesporazuma
- drugi naziv Aulularija
- Euklion = Skup
- Megador = Zlatikum
- Likonid = Kamilo
KATUL:
- najveći rimski lirski pjesnik
- pripadnik novih pjesnika tj. neoterika
- ugledava se na aleksandrijsku poeziju
- obrađuje mitološke priče
- duboko iskrene kratke lirske pjesme
- teme: prijateljstvo, gozbe, pijanke, poliička izrugivanja, ljubav prema pokvarenoj Klodiji
- „Jadni Katule“
VERGILIJE:
- najveći pjesnik Augustovog doba
- djela: Bukolike/Ekloge (pastirske pjesme po uzoru na Teokritove Idile) – idilične, skladne, motivi prirode
- Georgike (didaktički spjev o ratarstvu) i Eneida
ENEIDA
- Timeo Danaos et dona ferentes. Bojim se Danajaca i kad darove nose. (Laokont, Eneida)
- Fama volat. Glasina Leti
- junački ep u 12 knjiga
- pisan u heksametru
- prvi rimski nacionalni ep
- obrađuje mit o trojanskom junaku Eneji koji bježi iz Trojanskog rata i osniva rimsku državu
- prema predaji, Eneja je bio praotac kraljevskog roda Julijevaca
- prvih šest pjevanja je slično Odiseji - prikazuje lutanja Eneje do Italije
- drugih šest pjevanja je slično Ilijadi – prikazuje ratove na italskoj obali
- drugi homerski motivi (izrada štita, silazak u podzemlje, prepričavanje propasti Troja)
- novi dodatak – lik Didone, nema ga kod Homera
- sukob Eneja – Didona à slušanje Bogova – slušanje sebe samog
- DRUGO PJEVANJE
- ČETVRTO PJEVANJE
HORACIJE:
- rimski pjesnik u Mecenatovom krugu
- djela: Epodi/Jambi, Satire, Carmina (Ode), Pjesme stoljetnice, 2 knjige Poslanica, najznačajnija Poslanica Pizonima (Ars Poetica)
- trijezan pogled na život, umjereni užici
- obogaćuje izraz rimske lirike
- Ab ovo, In medias res, Carpe diem, Aurea mediocritas (Horacijeve izreke)
LIDIJI
- piše o bivšoj curi
- lirski dijalog
- prve 2 kitice prošlost, druge 2 sadašnjost, zadnje 2 budućnost
POSLANICE PIZONIMA
- zadnja u nizu od 23 epistule
- 476 heksametara
- umna rasprava prožeta razmišljanjima i savjetima
- nazvana „PJESNIČKO UMIJEĆE“ (ARS POETICA)
- Pizoni – rimska mecenatska obitelj
- oslanja se na Aristotelovu Peri Poietikes
- njeguje kult forme – mora postojati sklad u obliku djela
- niz savjeta o pjesništvu, piše o pravilima kompozicije itd.
savjeti:
- djelo treba predstaviti sadržajno i formalno kao skladnu cjelinu, i poučno i zabavno
- ne treba samo imati talent nego se i truditi
- treba izabrati prikladnu temu
- profinjen i duhovit izraz, važan odabir riječi
- Homer uzor za ep, Muza uzor za liriku
- drama mora ili pratiti predaju ili biti skroz originalna
- likovi moraju biti dosljedni
- drama treba imati 3-5 činova
MOJA BESMRTNOST - EXEGI MONUMENTUM, AERE PERENNIUS
- Podigoh spomenik trajniji od mjedi; piše o svojim zaslugama
OVIDIJE:
- 48.pr.kr. – 18.pos.Kr.
- najplodniji rimski pjesnik
- glavna tema ljubav i legende
- 1. razdoblje – lascivnosti i ljubav – Amores, Heroides, Ars Amatoria, Metamorfoze, Fasti
- 2. razdoblje – progonstvo – Tristia, Ex Ponto
- djela: Ljubavne pjesme, parodično-didaktički ep Ljubavno umijeće, zbirka pisama junakinja Heroide, 15 knjiga Metamorfoza
- Nomina sunt odiosa. (Heroide, Ovidije)
METAMORFOZE (PIRAM I TIZBA)
- oko 250 mitoloških priča koje sve završavaju nekom preobrazbom
- Piram i Tizba su zaljubljeni par koji preskaču obiteljske prepreke da budu zajedno
- dogovore se da će se naći pod jednim drvom, a Tizba kada dođe spazi lavicu i pobjegne, ostavljajući veo za sobom
- Piram dođe, vidi lavicu i veo i misli da je Tizba mrtva pa se ubije mačem
- Tizba se vrati i nađe ga mrtvog, pa ubije sebe, zadnja želja joj je bila da zajedno počivaju, što su i dobili
- iako su umrli, svojom ljubavlju su pobijedili smrt
MARCIJAL:
- 40.-104.
- najveći pjesnik epigrama - napisao tisuće i tisuće epigrama, sačuvano 1500
- duhovit, oštar, ironičan, ima poentu
- “Siromašni Pjesnik“, „Epigrami“
| |
| | | Admin Admin
Broj postova : 483 Age : 60 Registration date : 14.07.2007
| Naslov: Re: Rimska književnost uto srp 17, 2007 2:21 pm | |
| Rimska književnost
Rimska književnost trajala je od 3. st. pr. Kr. do 5. st. n. e. Osnovna karakteristika rimske književnosti je da se nije razvila iz domaćih zametaka (određene pjesme, tužbaljke, slavljenje junaka...)
Kao početak svoje književnosti Rimljani su uzimali godinu 240, kada je Livije Andronk, Grk iz Tarenta, iznio na Rimsku scenu prvi latinski prijevod odnosno preradu jedne Grčke drame. Rimska književnost, koja obuhvaća gotovo osam stoljeća, dijeli se na tri razdoblja:
- Doba republike, 43. pr. Kr. do 14. n.e. (smrt Augustina)
- Doba carstva, 14. do 524 (smrt Boetrijeva)
- Kasnije razdoblje pripada Latinskoj književnosti
Doba republike – Livije Andronik prerađuje grčke tragedije i komedije i prevodi u Italskoj Satrunijskim stihu Homerovu “Odiseju”. Enije prerađuje grčke tragedije, osobito Euripidove, izdaje djela filozofije sadržaja prema grčkim uzorima, a u “Annales” prikazuje rimsku historiju od mitskih početaka do svojeg vremena. U doba republike rimsko je govorništvo imalo velik broj vrsnih predstavnika. Među starijima ističu se Katon, Scipion Mlađi, Galba i braća Grakhi, a među mlađima Antonije, Kras i Hortenzije. Sve ih je nadvisio Ciceron (106-43) koji nije bio samo govornik nego i pisac retoričkih i filozofskih djela. Od oko 100 njegovih što sudskih, što političkih govora sačuvano je 58. Filozofski pretežno elektički pisana djela koja osim čiste filozofije obuhvaćaju i politiku i religiju napisana su prema grčkim uzorima. Glavni su predstavnici histografije u Ciceronovo vrijeme Salustije i Cezar. Obojica pišu s pola frendencijom. Najučeniji čovjek toga vremena i plodan pisac bio je Vargon. Od njegovoga opsega sačuvano je nažalost vrlo malo. U krugu modernih neoterika (poetani novi) koji su se ugledali helenističke pjesnike, prvo mjesto pripada Katalu. Najvećem liriku rimske poezije. Iskrenošću i dubokom osjećajnošću odlikuju se njegove pjesme u vezi s Kolonijom koju naziva pseudonimom Lesbia, povezujući je time i slavnom pjesnikinjom s otoka Lezbos
Augustovo doba – Rim, Fortunin Hram iz 1. st. i Vestin hram iz Augustova doba | |
| | | Admin Admin
Broj postova : 483 Age : 60 Registration date : 14.07.2007
| Naslov: Re: Rimska književnost uto srp 17, 2007 2:21 pm | |
| Cjelokupna rimska književnost obuhvaća dvanaest stoljeća: od pojave pisanih spomenika pa do propasti zapadnoga rimskog carstva 476. g. Prema razvoju latinskoga jezika književnost se obično dijeli na pet razdoblja:
1. prvo ili uvodno razdoblje (od prvih pisanih spomenika do 240. pr. Kr.)
2. drugo ili Arhajsko razdoblje (240 do 80 pr. Kr.)
3. treće ili zlatno razdoblje (od 80. pr. Kr. do 14.) unutar kojega poznajemo:
a) Ciceronovo doba (80. pr. Kr. do 30. pr. Kr.)
b) Augustovo doba (30. pr. Kr. do 14.)
4. četvrto ili srebreno razdoblje (od 14. do 117.)
5. peto ili razdoblje propadanja
Kod Rimljana razlikujemo tri vrste književnih djela pisanih u stihovima:
a) dramsko pjesništvo
b) Epsko pjesništvo
c) lirsko pjesništvo
Prvo Uvodno razdoblje
O ovom se razdoblju, koje neki nazivaju i pretknjiževnim, poznato je vrlo malo podataka. Obilježava ga većinom usmena narodna književnost i tek počeci pismenosti.
Drugo ili Arhajsko razdoblje
Ističu se povjesničari koji u svojim djelima pokušavaju opisati opstanak i razvoj rimske države, te ciljeve rimske politike. Jedan od najpoznatijih proznih autora ovog razdoblja je Katon koji je ujedino bio i povijesničar i govornik. Prvi poznati rimski pjesnik bio je Lucije Livije Andronik, podrijetlom Grk, koji je preveo s Grčkog na Latinski Homerovu Odiseju. On je također 240. pr. Kr. prvi u kazalištu prikazao jednu Grčku komediju ili tragediju u Rimskoj obradi. Prvi originalni rimski pjesnik je Gnej Nevije koji je napisao prvi rimski nacionalni Ep.
Treće ili zlatno razdoblje
Ovo se razdoblje naziva zlatnim jer je u njemu došlo do največeg razvitka rimske književnosti. Najveći Rimski govornik bio je Marko Lucije Ciceron, po kojem je poznato razdoblje i nazvano. U Epskom stvaralaštvu najviše se istaknuo Publije Vergilije Maron koji je napisao nacionalni junački ep Eneidu u kojem govori o trojanskom junaku Eneji koji je došavši u Italiju po nalogu bogova postaje praotac Rimljana. Uz Eneidu Vergilije je napisao i didaktički ep Georgile?? u kojem obrađuje neke grane poljodjelstva.
Četvrto ili srebrno razdoblje
I u ovom je razdoblju prozno stvaralaštvo slabije od pjesničkog. Zbog širenja Rimskog carstva mnogi autori potiču iz provincija, a u književnosti se osjeća prevlast forme nad sadržajem te mješanje književnih rodova. Od poznatih pisaca potrebno je spomenuti Kornelija Tacita koji u svojim djelima obrađuje povijest Rima za vrijeme carstva te običaje nekih naroda.
Peto razdoblje
Rimsko se carstvo nalazi u krizi, a to se očituje u književnosti. U početku ovog razdoblja u književnosti se javlja tenzija za oponašanjem arhajskih pisaca, a mnogi književnici se ne služe latinskim nego grčkim jezikom. Kasnije, pojavljuje se kršćanstvo koje postaje, pošto su progoni prestali, i vladajuća vjera u rimskoj državi. Na taj način propada ideja rimskog ??duha rimska poganska književnost.
Značenje i utjecaj rimske književnosti i poezije
I iz ovog kratkog pregleda rimske književnosti možemo zaključiti da je ona sagledana, u perspektivi tisućljeća, zbog dva razloga vrlo bitna za razvoj europske poezije. S jedne strane rimska je prenjela ne samo niz oblika nego i pjesničke poruke i pouke grčkog pjesništva. Dakle, s pravom možemo reći da ne bismo u tolikoj mjeri poznavali grčku književnost da nije bilo Rimljana. S druge strane, Rimljani su nam preko svoje književnosti koja zaključuje i poeziju, prenijeli svoj poseban način doživljavanja svijeta. Mi smo danas zahvaljujući Rimljanima baštinici izvanrednog spoja grčke kulture i rimske civilizacije. | |
| | | Admin Admin
Broj postova : 483 Age : 60 Registration date : 14.07.2007
| Naslov: Re: Rimska književnost uto srp 17, 2007 2:22 pm | |
| VREMENSKO ODREĐENJE: 1. st. pr. Kr. - 5. st.
- razvila se na temeljima grčke književnosti te grčka djela prilagodila svom ukusu
- drugi naziv rimske književnosti: rimsko doba grčke književnosti
- jezik rimske književnosti: latinski
PERIODIZACIJA (RAZDOBLJA) RIMSKA KNJIŽEVNOSTI:
1. arhajsko razdoblje (240. - 80. pr.n.e.)
2. zlatni vijek (80. pr.n.e. - 14. n.e.)
3. srebrni vijek (14.-117.)
4. kasno carstvo (117.- 476.)
Arhajsko razdoblje – u znaku je brojnih književnih prijevoda i kazališnih prilagodbi, pri čemu prednjače Plaut i Terencije koji na rimsku pozornicu postavljaju grčke komične predloške
- književne vrste: komedije
- predstavnici: Plaut i Terencije
Zlatni vijek – u stihu i u prozi doseže svoj vrhunac
- književne vrste i predstavnici:
a) epovi: Lukrecije,Vergilije,Ovidije
b) elegija,epigrami: Katul
c) ljubavna poezija: Propercije,Tibil, Ovidije
d) satire,poslanice: Horacije
e) povijesna proza: Cezar,Salustije i Livije
govorništvo: Ciceron koji unaprijeđuje ovu vještinu
Srebrno razdoblje – omeđuju ga vladavine Tiberija i Trajana
- književne vrste i predstavnici:
a) satira: Juvenal
b) roman: Petronije
c) basne: Fedro
d) epigram: Marcijal
e) povijesna proza: Tacit
f) filozofski eseji
d) tragedija: Seneka
Razdoblje kasnog carstva – odlikuje se vidljivim sukobom poganske tradicije i uznapredovala kršćanstva koji završava pomirbom dvaju svjetonazora.
- stoljeće propadanja i počeci srednjovjekovne književnosti (kršćanske)
- predstavnici i djela:
a) roman: Apulej
b) prijevod Biblije na latinski jezik: Sv. Jeronim: „Vulgata“
c) Aurelije Augustin: „Ispovijesti“
LIRIKA
- vrhunac lirske poezije u 1. st. pr. Kr.
- predstavnici: Katul – Vergilije – Horacije – Tibul – Propercije – Ovidije – Marcijal
1. KATUL (oko 84.-54. god. pr. Kr.)
- najveći rimski pjesnik iz Verone
- pripadnik je grupe tzv. novih pjesnika ili neoterika, koji su se ugledali na aleksandrijsku poeziju
- gajio je kult forme i napisao niz dužih pjesama u kojima obrađuje mitološke priče
- obilježja lirike: poznat je po kratkim lirskim pjesmama u kojima je prvi počeo iznositi svoj intimni život
- teme i motivi: prijateljstvo,gozbe, pijanke,politička izrugivanja, bratova smrt,ljubav prema prevrtljivoj i pokvarenoj Klodiji (koju je u čast Sapfe nazvao Lezbija)
Pjesme: «Jadni Katule», «Živimo Lezbijo»
2. VERGILIJE (70. - 19. god. pr. Kr.)
LIRIKA: pastirske pjesme «Bukolike» ili «Ekloge» pisane po uzoru na Teokritove idile
- u njima dolazi do izražaja njegova ljubav prema prirodi i mirnom seoskom životu, u kojima nalazi utočište pred životnom realnosti i surovim političkim prilikama
- svoje pjesme iz života u prirodi Vergilije je nazvao bukolikim pjesmama koje su u kasnijim rukopisima nazvane eklogama (lat. eclogae = izabrane pjesme) te se termin upotrebljava za pjesme koje obrađuju teme iz pastirskog života
- obilježja Vergilijevih pastirskih pjesama:
a) forma dijaloga
b) gl. likovi su pastiri koji su pobjegli iz grada
c) ambijent je tipičan za pastirski život
3.HORACIJE (65.-8.god.pr.Kr.)
-Vergilije ga uvodi u Mecenatov krug, blizak Augustu, čije će političke i društvene koncepcije Horacije propagirati i u svojoj poeziji
- vrlo bogat književni rad, piše:
a) liriku (ljubavnu, ode, satiričke) – većina pjesama posvećenih Lidiji
b) pjesničke poslanice
- lirika: 4 knjige lirskih pjesama «Pjesme» («Carmina»), nazvanih i «Odama»
- zbirka satirično intoniranih «Epoda» ili «Jamba»
- 2 knjige «Satira»
- svečane rodoljubne korske «Pjesme stoljetnice»
- obilježja Horacijeve poezije:
- pjesme imaju refleksivni karakter, propagira umjerene užitke i zadovoljstva
- na rimsku poeziju prenosi komplicirane stihove i strofe velikih grčkih pjesnika
- u novom vijeku jedan je od najčitanijih i najprevođenijih pjesnika
Poznate Horacijeve izreke:
Ab ovo. = Od jajeta (Od početka)
In medias res. = U sredinu stvari
Aurea mediocritatis. = Zlatna sredina
Carpe diem. = Iskoristi dan
Dilce et decorum est pro patria mori. = Slatko je i lijepo umrijeti za domovinu.
Pjesme: «Lidiji»; «Moja besmrtnost»; «Rimskom narodu»
«POSLANICA PIZONIMA» - PJESNIČKA POSLANICA/EPISTOLA/ - POETIKA
- pjesma u obliku pisma čiji je sadržaj općeg a ne privatnog karaktera
- napisao je 23 pjesničkih poslanica od kojih je najpozatija «Poslanica Pizonima» (jedna obitelj) koja je već u antici proglašena poetikom
- iznosi svoju klasicističku estetiku kasnije prihvaćenu kao KANON-uzor europske normativne estetike
- utjecala je na francuske klasiciste
- u poetici govori o istim problemima kao i Aristotel /problem umjetničkog stvaranja/
- razlika između Aristotelove i horacijeve poetike: forma, tj. način pisanja
a) Horacije - pjesničko djelo
b) Aristotel - znanstvena rasprava
- pisana je heksametrom (476)
- napisana u doba kad je Horacije prestao pisati pjesme
- osnovne misli Horacijeve poetike:
1. djelo mora sadržajno i formalno predstavljati skladnu cjelinu, koja će čitaoca podjednako zabaviti i poučiti
2. pjesnicima dopušta stvaranje novih riječi
3. pisac treba bez mnogo uvoda čitatelja već na početku uvesti u bit radnje (in medias res)
4. autor treba sam sebi biti najveći i najbolji kritičar (djelo se napiše i ostavi 8 godina, a zatim se ponovno uzme u ruke i čita te određuje njegova vrijednst)
5. vrhunac umjetničkog ostvarenja je spoj prirodnog dara i pjesničkog umijeća
4. TIBUL (oko 54.-19.god.pr.Kr.)
-pjesnik niza elegija u kojima pjeva o svojoj ljubavi prema Deliji, a kasnije i Nemezi
- teme i motivi: čežnja za mirnim patrijahalnim seoskim životom, mržnji prema ratu i ratovanju
- forma elegija: elegijski distih: 1 heksametar
1 pentametar
- u njegovo doba elegija je svaka pjesma pisana elegijskim distihom /do Ovidijeve zbirke «Ex ponto»/
Pjesme: «Deliji»; «Doći ću»
5. PROPERCIJE
- kao i Tibul piše elegije koje čine svojevrsni lirski dnevnik ljubavi prema lijepoj i hirovitoj Cintiji; kasnije je pisao i Korneliji
-pjesnik je snažne osjećajnosti,s mionog i osebujnog izraza
- posljednja u nizu elegija naziva se «kraljica elegija» a zove se «Korneliji» koja govori o rastanku mrtve Kornelije s mužem u kojoj pjesnik veliča bračnu i materinsku ljubav
Pjesme: «Cintiji»; «Korneliji»
6. MARCIJAL (oko 40.god.pr.Kr.-oko 104.god.)
-najveći rimski pjesnik epigrama
-vjerojatno ih je napisao tisuće, a sačuvano ih je približno 1500
- obilježja epigama: konciznost, duhovitost, završna poanta
Epigrami: «Epigrami»; «Liječnik-grobar»; «Siromašni pjesnik»; «Krivi izbor»
7. OVIDIJE (43.god.pr.Kr.-18.god.)
- najplodniji rimski pjesnik
- veći dio proveo je u Rimu, gdje se zarana posvetio književnom radu i mondenim zabavama, sve dok 8. god. nije prognan u Tome na Crnom moru gdje je i umro
- prva faza stvaralaštva:
a) ljubavna poezija i obrade raznih legendi; 3 knjige «Ljubavnih pjesama»
b) lasivno-parodično-didaktički ep «Ljubavno umijeće» u 3 knjige
- u njemu na šaljiv način želi ljude poučiti ljubavnim vještinama:
1. kako se osvaja žena
2. upute o održavanju ljepote
3. kako valja zadržati stečenu ljubav i preboljeti izgubljenu
c) zbirka ljubavnih pisama mitoloških junakinja «Heroide»
d) "Metamorfoze" - najvažnije djelo pisano u 11995 heksametara; novelistički zbornik u stihovima; spjev
- u njima je obradio približno 250 mitoloških priča što se završavaju nekom pretvorbom (od prijelaza kaosa u kozmos do pretvaranja Julije Cezara u zvijezdu)
- pretvorbe se događaju po volji bogova: za kaznu,za pomoć,za nagradu…
- iako su priče različite povezane su kronološki ili po sadržaju
e) "Fasti" -n edovršen kalendar rimskih vjerskih i nacionalnih svetkovina
- druga faza stvaralaštva (nakon progonstva):
a) "Tužaljke" - pjesnička zbirka
b) "Poslanice iz Ponta" ili "Ex Ponto" (= S Crnog mora) - pjesnička zbirka nakon kojih se značenje elegije mijenja – elegija postaje pjesma u kojoj se izažava bol i tuga za nečim ili nekim nedostižnim, a može biti pisana raznim vrstama stihova pa čak i ritmičkom prozom
- Ovidijeve elegije pisane su elegijskim distihom u kojima se izražava tuga prognanika i čežnja za domovinom
- iz čitanke za 1. razred: «Piram i Tizba»
- karakteristike Ovidijevog stvaralaštva:
a) majstor stiha i izvrsni pripovjedač
b) duhovitost,humor,fantazija,psihološka zapažanja
c) utjecao je na europsku literaturu srednjeg vijeka i renesanse
- Ovidijeve izreke:
Ignoti nulla cupido. = Ne čeznemo za onim što ne poznajemo.
Nomina sunt odiosa. = Imena su mrska.
EPIKA
a)EPIKA U STIHU
- vrhunac je u 1.st.pr.Kr.
- predstavnici: Vergilije - Lukrecije - Ovidije
1. LUKRECIJE
- pjesnik i mislilac
- filozofsko-didaktički ep «O prirodi» u 6 knjiga u kojem je dao prikaz Epikurove filozofije s ciljem da materijalnim tumačenjem prirodnih pojava oslobodi čovjeka straha od smrti i okova religije
- utemeljitelj je slobodne napredne misli
- utjecao je na francuske enciklopediste u 18.st.
«Užitak mudraca»
2. VERGILIJE (70.god.pr.Kr.-19.god.pr.Kr.)
- najznačajniji pjesnik rimske književnosti Augustova doba
LIRIKA: pastirske pjesme (Bukolike ili Ekloge)
EPIKA U STIHU:
a) "Georgike" - didaktički spjev o ratarstvu; umjetnički najdotjeranije Vergilijevo djelo
- u njemu u 4 knjige studiozno obrađuje probleme poljodjelstva, ovčarstva, stočarstva i pčelarstva te ujedno uzvisuje povratak mukotrpnom, ali sretnom prirodnom životu, kakav je u to doba propagirala i Augustova ekonomska politika
b) "Eneida" - junački ep u 12 knjiga; nacionalni ep rimske književnosti; njime stekao slavu već u antici
- spjev je napisao da bi udovoljio Augustu i da rimskoj književnosti podari nacionalni ep, kojeg dotad nije imala
- sadržaj "Eneide": obrađuje mit o trojanskom junaku Eneji, koji nakon pada Troje luta Srdozemljem i osniva rimsku državu, a prema Vergilijevoj zamislibio je praocem kraljevskog roda Julijevaca, kojemu su pripadali Julije Cezar i August (dakle i oni su direktni potomci Eneje)
- uzor: Homer; 1.-6. pjevanje ugleda se na «Odiseju» (Enejino lutanje morima); 7.-12. pjevanja na «Ilijadu» (Enejino ratovanje po iskrcavanju na italske otoke)
- sličnosti s Homerovim epovima:
a) stih: heksametar
b) osnovna kompozicija
c) obrada pojedinih motiva: priča o propasti Troje na dvoru kartaške kraljice Didone; opisi brodoloma; silazak u podzemno carstvo mrtvih; izrada štita..
d) likovi: junački kralj Turno odgovarao bi Hektoru
- razlike:
a) psihološko produbljena analiza nekih ženskih likova, npr. Didone te uvjerljivi opisi njezine ljubavi prema Eneji (kod Homera ženski likovi u drugom planu jer nisu ratovale)
- djelo je pisao 10 godina i ostalo je, po njemu, nedovršeno
- ep je ostao uzor epskog pjesništva sve do romantizma
- zanimljivost: u srednjem vijeku doživljavala se kao proročka knjige; iščitavanjem i tumačenjem poruke s one stranice na kojoj se knjiga otvori; način proricanja budućnosti: ad aperturum libri (iz Biblije i Eneide)
Vergilijeve izreke:
Timeo Danaos et dona ferrentes. = Bojim se Danajaca i kad donose darove
Fama volat. = Glasina leti.
Fama crescit eundo. = Glasina raste šireći se.
3. OVIDIJE (43. god. pr. Kr. - 18. god.)
(vidi gore!)
b) EPIKA U PROZI
1. GAJ ARBITER PETRONIJE
- roman «Satire»-realistički roman
- središnji dio naziva se «Trimalhionova gozba» čiji je rukopis otkriven u Trogiru
- pisan je mješavinom stiha i proze
- prikazuje Neronovo doba; govori o vremenu u kojem je Petronije živio dajući sliku pokvarenog života, kojoj se, kao čovjek rafiniranog duha i ukusa fino i s humorom izruguje
2. APULEJ
- roman «Zlatni magarac» (ili Metamorfoze)- fantastično-satirički roman
- u njemu je upleo mnoštvo novela i bajki kao što je priča o «Amoru i Psihi»
- roman je pisan prema jednom grčkom predlošku
3. CEZAR
-putopisno-povijesno djelo «Galski rat»
4. TACIT
-povijesni spisi «Anali»
DRAMA
- predstavnici: Plaut i Terencije
- dramske vrste: komedija, tragedija
- tragičar: Seneka (1.st.)
- na temeljima grčkog kazališta razvilo se rimsko kazalište koje je razvilo jedan oblik pučkog kazališta tzv. mim u kojem se javljaju tipizirani likovi-karakteri (škrti i pohotni starci, lukavi robovi-sluge, hvalisavi vojnici…)
- predstave su izvodili putujući glumci histrioni u kojima glume i žene, a predstave se izvode na trgovima, u gostionicama
- predstave su se izvodile tijekom cijele godine
1. TERENCIJE
- piše komedije sa sretnim završetkom
- piše za manji krug ljudi, tj. bogati sloj
- izvodi ih u kućama
2. PLAUT (oko 254.-84.god..pr.Kr.)
- najveći je rimski komediograf
- u Rim je doveden kao grčki rob; Plaut - nadimak, znači «plosnonog»
- mada mu se pripisuje više od stotinu komedija, njegovo je autorstvo utvrđeno za 21
KNJIŽEVNI RAD: «Aulularija» (Škrtac); «Hvalisavi vojnik»; «Mladi Kartažanin» (Manaechmi)
- obrađivao i palijate - komedije s grčkim sadržajem prerađene za rimsku pozornicu
- obilježja Plautovih komedija:
a) nastavlja na grčku «novoatičku» komediju
b) obrađuje scene iz porodičnog građanskog života, s rijetkim aluzijama na suvremene rimske prilike
c) u tkivo grčke komedije unosi elemente grube komike, lakrdije, ubacuje plesne i glazbene umetke i tako ih prilagođuje ukusu rimske publike, željne razonode
d) glavni lik je rob koji zapliće i raspliće radnju
e) živi dijalozi, sočan narodni govor, jasno ocrtani često i karikirani likovi
f) utjecaj na M. Držića («Skup») i Molirera ("Škrtac") | |
| | | Admin Admin
Broj postova : 483 Age : 60 Registration date : 14.07.2007
| Naslov: Re: Rimska književnost uto srp 17, 2007 2:23 pm | |
| Katulova biografija i autobiografija
U Jeronimovim kronikama zabilježeno je da je Katul rođen 87. g. pr. Kr. i da je živio trideset godina, dakle do 57. g. pr. Kr. No iz samih Katulovih pjesama očito – kao što čemo vidjeti – da je doživio 55. g. pr. Kr. Zbog toga se ovaj Jaronimov podatak može različito interpretirati: ili je pisac Kronika zamjenio prvi i četvrti konzulat Lucija Kornelija line, pa bi se Katul rodio 84. pr. Kr., ili je trideset godina samo približno vrijeme njegova života. Danas se obično misli da je Katul živio od 87. g. pr. Kr. do 54. g. pr. Kr. – u svakom slučaju umro je čak i za rimske pojmove vrlo mlad. Gotovo sve ostale pojedinosti iz pjesnikova života, uz sasvim malobrojne druge izvore, moramo tražiti u njegovim pjesmama – one su doista autobiografija, i to, dakako više poetsko-emocionalna autobiografija nego nabrajanje događaja. Stoga niječudo što su u Katulovu životu ostale za nas mnoge bjeline. Katul je nesumnjivo rođen u Veroni, dakle na području tadašnje lisalpinske Galije, a o tome govori i sam, a i drugi izvori i tradicija. Obitelj mu je bila u svakom slučaju bogata i pripadala je značajnim veronskim porodicama. Prema Svetonijevim svjedočanstvima Julije Cezar odsjedao je za boravka u Veroni kod Katulovog oca i bio mu je prijatelj. O svojoj mladosti pjesnik govori samo u jednoj pjesmi gdje ne spominje ni oca ni majku nego samo brata, očigledno starijeg i jednog, čija ga je rana smrt veoma pogodila. Možemo samo predpostavljati da je u Veroni provodio normalan život bogatog dječaka. Iz iste pjesme saznajemo da se rano počeo baviti poezijom. S otprilike 18 godina otac ga je poslao u Rim, zacijelo s namjerom da Katul uđe u politički život i da nastavi s retoričkim obrazovanjem. Nakon bratove smrti na neko se vrijeme vratio iz Rima u Veronu, a 57. g. pr. Kr. u želji da obnovi svoja možda već pomalo iscrpljena financijska sredstva, odlazi kao pratilac Gaja Memija u nedavno osnovanu provinciju Britaniju. U Memijevoj pratnji, također bez funkcije, nalazio se i Katulov prijatelj pjesnik Cina. Ekspedicija nije uspjela: naime pratnja se – najvjerojatnije zbog Memijeva poštenja – nije obogatila i to Katul nikad neće moči oprostiti Memiju. Tom je prilikom posjetio bratov grob u Troadi, a 56. g. pr. Kr. vrača se u Italiju, na sirnicu. Nedugo zatim Katul umire, ali svakakoje još doživio Pompejev drugi konzulat 55. g. pr. Kr. i Cezarove uspjehe u Galiji iste god. U Rimu je Katul živio oduzet i razdiran ljubavima, mržnjama i prijateljima. Nakon dolaska u Rim sa otprilike 22 ili 24 god. Katul se vatreno zaljubio u tu fatalnu ženu oko koje se, ne uvijek neuspješno vrtilo mnoštvo muškaraca. Postoje i pjesme posvečene ljubavi prema dječaku Juvenciju – pitanje je samo da li je ovdje riječ o preuzimanju jedne od omiljenih helenističkih lirskih tema ili o stvarnom Katulovu osjećaju. Prema tome, iako o Katulovu životu gotovo da nemamo egzaktnih podataka, ipak o njemu znamo više nego o mnogim drugim pjesnicima. To je nesumnjivo i zasluga i karakteristika njegove poezije.
Katulovi sadržaji i izrazi
Nova poetika
Sve su Katulove pjesme, njih 116, sabrane u jednoj knjizi od otprilike 2400 stihova, dakle neuobičajene za rimske pojmove, gdje su knjige obično imale 1000 stihova ili manje. I raspored pjesama nije ni u kojem slučaju kronološki nego relativno neobičan. Naime, na početku knjige su stihovi u raznim lirskim metrima, u sredini je nekoliko večih pjesama, a na kraju su epigrami u elegijskom distihu. Dakako, danas je nemoguće znati da li takav raspored potiče od samog pjesnika ili su to učinili – kao što mnogi suvremeni istraživači vjeruju – prvi Katulovi nasljednici i izdavači, uklopivši još neobjavljene radove u več objavljenu ili pripremljenu zbirku.
Jezik Katulovih pjesama
Katul i njegovi sljedbenici bili su nužno, već u svojim teoretskim pretpostavkama, motivatori u domeni pjesničkog latinskog jezika. U Katulovim pjesmama susrečemo priličan broj arhaizama, od infinitiva na –ier, i vulgarnih izraza. Katulove kombinacije riječi s vrlo čistim antitezama oblika odi et anno i njegova vještina izmjenjivanja unutrašnjeg ritma pjesme zasluživali bi u svakom slučaju posebne analize.
27.
MOMČE, FALERINSKIM VINOM ŠTO NAS SLUŽIŠ,
VRČ MI NAPUNI VRHOM JAČIM VINOM –
TO NAREĐUJE RAVNATELJSKA STOLA,
PIĆA PUNIJA NEGO GROŽĐE SOKA.
A TI ODLAZI, VODO, KUD TE VOLJA,
VINU PROPASTI SI; ISPOSNIK TRAŽI:
OVDJE PIJE SE SAMO ČISTI BAKHO!
34.
NAS DIJANA MLADIĆE SVE
ŠTITI, DJEVOJKE NEVINE:
O NJOJ PJEVAMO, NEVINI
MLADIĆI I DJEVOJKE.
O LA TONINA KĆERI, TI
DJETE VELIKOGA JUPITERA,
TEBE MAJKA JE RODILA
POKRAJ MASLINE DELSKE
DA BI VLADALA BRDIMA
I SVIM ZELENIM ŠUMAMA,
PAŠNJACIMA TAJANSTVENIM,
BUČNIM RIJEKAMA MOČNIM.
TI JUNONA LUCINA SI,
RODILJAMA POMOČNICA,
TI SI TRIVIJA SVESILNA,
LUNA SVJETLOSTI ŠTO ZAJMI.
TOKOM, BOGINJO, MJESEČNIM
SVOJIM GODINA MJERIŠ PUT,
POLJSKI PUNIŠ SELJAKOV DOM
DOBRIM BOGATIM PLODOM.
NEKA SLAVE TE IMENOM
SVAKIM; ZAŠTITU NAKLONU
DODAJ PLEMENU ROMULA,
KAKO ODUVIJEK ČINIŠ.
52.
ŠTO ČEKAŠ, KATULE, ŠTO SMJESTA NE UMREŠ?
NA KURULSKOM JE STOLCU GUŠAV NONIJE,
A KONZUL JE VATINIJE KRIVOKLETNIK.
ŠTO ČEKAŠ, KATULE, ŠTO SMJESTA NE UMREŠ? | |
| | | Admin Admin
Broj postova : 483 Age : 60 Registration date : 14.07.2007
| Naslov: Re: Rimska književnost uto srp 17, 2007 2:23 pm | |
| KVINT HORACIJE FLAK
(65. – 8. g. pr. Kr.)
Lidiji
- rodio se u Venuziji (južna Italija), obrazovao se u Rimu i Ateni
- bio je vojnik u Brutovoj vojsci. Nakon poraza vojske vratio se u Rim, a zaštitnik i prijatelj postaje mu Vergilije.
- pisao je pjesme i poslanice
- osobito je poznat po svojoj poslanici Pizonima, koja je nazvana Pjesničkim umjećem u kojoj iznosi svoju klasicističku estetiku koja je postala uzorom mnogim kasnijim piscima i teoretičarima, koji su htjeli ponuditi odgovor na pitanje kako trba pisati
- uz brojna pjesnička djela, ostvario je i 2 knjige satira i 2 knjige poslanica
- radnja se odvija u 3 vremenske radnje
- tema je ponovno rađanje stare ljubavi – ljubavni trokut
- pjesma je lirska, ljubavna
- epiteti: bijeli vrat, milo pjeva, prezrena Lidija
- metafora:
- i od zvijezde lijepši
- nestalniji od laganog pluta
- od burnog Jadrana nagliji
- inverzija: ali, da stara povrati se ljubav | |
| | | Admin Admin
Broj postova : 483 Age : 60 Registration date : 14.07.2007
| Naslov: Re: Rimska književnost uto srp 17, 2007 2:24 pm | |
| ŠKRTAC ili zgoda o ćupu
Pisac: Tit Makcije Plaut
- najznačajniji rimski komediograf
- o njegovu životu nema puno podataka
- rodio se u Umbriji 254. i 251. g. pr. Kr.
- prvo je bio glumac u Rimu, a kasnije trgovac
- umro je 184. g. pr. Kr.
Naj. djela:
Hvalisavi vojnik
Škrtac
Vrsta djela: komedija karaktera
Likovi:
Euklion, Likonid, Lar, Staflia, Eunomija, Megador, Strobil, Pithodik, Fedrija, kuhari, svirači, robovi i ostala pratnja
Opis likova:
EUKLION – starac
- boji se da mu ne pronađu ćup
- “... pronaći može svatko gdje sa zlatom čuvam ćup jer oči ima i na zatiljku baba...”
- “Gospodara opsjeo je zao duh. Sve se misli da je šenuo i da je lud tjera me iz sobe u sobu. Cijele noći hoda, njuška, bdi nad blagom.”
- “Ne stidi se svog siromaštva!”
- savjetuje brata da ne ženi siromašnu ženu.
- vjeruje u bogove i u njihovu zaštitu
- bio je škrt za kćerine svatove, nije htio puno trošiti, zato što on kasnije neće imati za kruh. Sebičan. Gubitak novca za njegovu smrt
- skriva zlato gdje god stigne
- daruje kćer ćupom punim zlata
- Strobil mu više nije rob
LAR – bog kućni kao prolog
- “Bio mi je povjeren veliki ćup, blago puno zlata što je bilo zakopano u sredini ognjišta.”
- bori se da se Euklionova kćer uda za čovjeka koji ju je silovao da skine taj ružan čin
- otkriva Euklionu gdje se blago krije
STAFLIA – sluškinja starica
- “Čak me i tučeš?!”
- tjeraju je iz doma
- “Zbog čega me sad tjeraš iz doma?”
- “Čuvam ti zlato od tate i bogova”
- pazi na djecu
- “Sprema sve za svatove”
- zna da je Euklionova kćer trudna i to taji pred drugima
LIKONID – jedne večeri dok su bili u Ercu napio se i slučajno silovao Euklinovu kćer, ali za to nikad nije znao
- ženi se Euklionovom kćeri, koja mu rađa sina
MEGADOR – prosi Euklinovu kćer
Mjesto radnje – kuća Euklinova
Vrijeme radnje – za vrijeme Bogova koji su vladali
Tema – Život starog Euklina i njegova škrtost
Kratki sadržaj:
U kući Euklenovih vladao je Lar. Bio je zaštitnik mnogih kuća, pokraj ognjišta stojale su njihove figure, njima su ukućani prinosili žrtve u čast. Prijašnja generacija prije Euklena tj. njegov djed i otac nisu poštivali Lara tako nije ni sam Euklen osim Fedre, zbog koje je Euklenu otkrio gdje je zlato. Euklion je ćup kad je saznao za zlato stalno nosio sa sobom. Za to zlato čak je bio spreman i umrijeti. Jedne večeri ušli su u Cerere na slavlje. Tu večer Fedru je silovao dečko za kojeg nije znala ni kako se zove, nitko za to nije znao osim Stafile sluškinje kojoj se povjerila i rekla da je trudna. Sutradan Euklion se uputio u šetnju, a Stafliu je ostavio da pazi na zlato zato što mu je to sve. Iako ima zlato ipak je siromašan. Dok je se šetao sreo je Megadora starog susjeda. U razgovoru Megador je pitao Eukliona može li oženiti Fedru, ali nije tražio miraz što je odgovaralo Euklionu. Pripreme za svatove su bile u pripremi, ali nitko nije znao da je Fedra trudna. Euklion je bio škrt. Ni na vlastitu kćer nije htio trošiti novce. Da će uskoro biti svatovi saznao je i dečko koji je Fedru jedne večeri obeščastio. Pošto je Euklion i rekao sve što se zbilo saznali su da je Fedra trudna, te mu je ujak Magador prepustio nevjestu. Došlo je i vrijeme svatova, a Euklin je samo pazio na svoj ćup kojeg mu je Strobil ukrao, a on to nije ni znao. Dok je razgovarao s Lukonidom došla je Staflia u naručju s djetetom. Bili su jako sretni. Došla je večer i pojavio se Lar koji štiti domove i rekao Euklinu da preda ćup kćeri da ona živi sretna. Tako je i napravio. Novac je bio vraćen, a oni su bili sretni. Priča nije dovršena, nema kraja. Izgubljen je.
POUKA: Nemojte nikad biti škrti u životu, to će vam se vratiti! | |
| | | Sponsored content
| Naslov: Re: Rimska književnost | |
| |
| | | | Rimska književnost | |
|
Similar topics | |
|
Similar topics | |
| |
| Permissions in this forum: | Ne moľeą odgovarati na postove.
| |
| |
| |