hrvatskijezik

hrvatski jezik za srednje škole
 
Početna stranicaPočetna stranica  PortailPortail  FAQFAQ  PretraľnikPretraľnik  RegistracijaRegistracija  ČlanstvoČlanstvo  Korisničke grupeKorisničke grupe  Login  

Share | 
 

 Rimska književnost

Prethodna tema Sljedeća tema Go down 
Autor/icaPoruka
Admin
Admin


Broj postova : 483
Age : 52
Registration date : 14.07.2007

PostajNaslov: Rimska književnost   uto srp 17, 2007 2:20 pm





-
leži
na grčkim uzorima i nadmeće se s njima


-
ne
stvaraju nove književne vrste


-
nova
vrsta je jedino satira


-
sebe
su vidjeli kao nastavljače i usavršavatelje


-
promijenili
ljubavnu elegiju, satirički epigram, pjesničke i prozne poslanice


-
periodizacija:


1. ARHAJSKO RAZDOBLJE
(240.-80.pr.Kr.)



-
značajan
prijenos grčkih komičkih predložaka na rimsku pozornicu


-
Plaut
i Terencije


2. ZLATNI VIJEK
(80.pr.Kr.-14.posl.Kr.)



-
epovi
– Lukrecije, Ovidije, Vergilije


-
elegija
i epigram – Katul


-
ljubavna
lirika – Propercije, Ovidije, Tibul


-
povjesničari
– Cezar, Salustije, Tit Livije


-
središnja
osoba - Ciceron


3. SREBRNI VIJEK
(14.-117.)



-
omeđuje
vladavine careva Tiberija i Trajana


-
satira
– Juvenal


-
roman
– Petronije


-
basna
– Fedro


-
epigram
– Marcijal


-
povijest
– Tacit


-
filozofski
eseji i tragedija - Seneka


4. RAZDOBLJE KASNOG
CARSTVA (117.-476.)



-
sukob
poganstva i kršćanstva


-
rimska
baština živi i izvan antike





PLAUT:


-
najveći
rimski komediograf


-
21
komedija


-
Menaechmi, Hvalisavi vojnik, Škrtac(Aulularija)


-
obrađuje
scene iz porodičnog, svakodnevnog života


-
rijetke
aluzije na suvremene rimske prilike


-
u
finu grčku komediju unosi grubu komiku, lakrdiju, ples, glazbu


-
rob
igra presudnu ulogu


-
živi
dijalozi, sočan narodni govor, jasco ocrtani karakteri – obilježja Plautovih
komedija


ŠKRTAC


-
komedija
karaktera, ali i nesporazuma


-
drugi
naziv Aulularija


-
Euklion
= Skup


-
Megador
= Zlatikum


-
Likonid
= Kamilo


KATUL:


-
najveći
rimski lirski pjesnik


-
pripadnik
novih pjesnika tj. neoterika


-
ugledava
se na aleksandrijsku poeziju


-
obrađuje
mitološke priče


-
duboko
iskrene kratke lirske pjesme


-
teme:
prijateljstvo, gozbe, pijanke, poliička izrugivanja, ljubav prema pokvarenoj
Klodiji


-
„Jadni Katule“


VERGILIJE:


-
najveći
pjesnik Augustovog doba


-
djela:
Bukolike/Ekloge (pastirske pjesme po uzoru na Teokritove Idile) – idilične, skladne,
motivi prirode


-
Georgike
(didaktički spjev o ratarstvu) i Eneida


ENEIDA


-
Timeo Danaos et dona ferentes. Bojim se Danajaca i kad darove
nose. (Laokont, Eneida)


-
Fama volat. Glasina Leti


-
junački
ep u 12 knjiga


-
pisan
u heksametru


-
prvi
rimski nacionalni ep


-
obrađuje
mit o trojanskom junaku Eneji koji bježi iz Trojanskog rata i osniva rimsku
državu


-
prema
predaji, Eneja je bio praotac kraljevskog roda Julijevaca


-
prvih
šest pjevanja je slično Odiseji - prikazuje lutanja Eneje do Italije


-
drugih
šest pjevanja je slično Ilijadi – prikazuje ratove na italskoj obali


-
drugi
homerski motivi (izrada štita, silazak u podzemlje, prepričavanje propasti
Troja)


-
novi
dodatak – lik Didone, nema ga kod Homera


-
sukob
Eneja – Didona à slušanje Bogova – slušanje sebe samog


-
DRUGO
PJEVANJE


-
ČETVRTO
PJEVANJE





HORACIJE:


-
rimski
pjesnik u Mecenatovom krugu


-
djela:
Epodi/Jambi, Satire, Carmina (Ode), Pjesme stoljetnice, 2 knjige Poslanica,
najznačajnija Poslanica Pizonima (Ars Poetica)


-
trijezan
pogled na život, umjereni užici


-
obogaćuje
izraz rimske lirike


-
Ab ovo, In medias res, Carpe diem, Aurea mediocritas (Horacijeve izreke)


LIDIJI


-
piše
o bivšoj curi


-
lirski
dijalog


-
prve
2 kitice prošlost, druge 2 sadašnjost, zadnje 2 budućnost


POSLANICE PIZONIMA


-
zadnja
u nizu od 23 epistule


-
476
heksametara


-
umna
rasprava prožeta razmišljanjima i savjetima


-
nazvana
„PJESNIČKO UMIJEĆE“ (ARS POETICA)


-
Pizoni
– rimska mecenatska obitelj


-
oslanja
se na Aristotelovu Peri Poietikes


-
njeguje
kult forme – mora postojati sklad u obliku djela


-
niz
savjeta o pjesništvu, piše o pravilima kompozicije itd.


savjeti:


-
djelo
treba predstaviti sadržajno i formalno kao skladnu cjelinu, i poučno i zabavno


-
ne
treba samo imati talent nego se i truditi


-
treba
izabrati prikladnu temu


-
profinjen
i duhovit izraz, važan odabir riječi


-
Homer
uzor za ep, Muza uzor za liriku


-
drama
mora ili pratiti predaju ili biti skroz originalna


-
likovi
moraju biti dosljedni


-
drama
treba imati 3-5 činova


MOJA BESMRTNOST - EXEGI MONUMENTUM, AERE
PERENNIUS



-
Podigoh
spomenik trajniji od mjedi; piše o svojim zaslugama


OVIDIJE:


-
48.pr.kr.
– 18.pos.Kr.


-
najplodniji
rimski pjesnik


-
glavna
tema ljubav i legende


-
1.
razdoblje – lascivnosti i ljubav – Amores, Heroides, Ars Amatoria, Metamorfoze,
Fasti


-
2.
razdoblje – progonstvo – Tristia, Ex Ponto


-
djela:
Ljubavne pjesme, parodično-didaktički ep Ljubavno umijeće, zbirka pisama
junakinja Heroide, 15 knjiga Metamorfoza


-
Nomina sunt odiosa. (Heroide, Ovidije)


METAMORFOZE (PIRAM I TIZBA)


-
oko
250 mitoloških priča koje sve završavaju nekom preobrazbom


-
Piram
i Tizba su zaljubljeni par koji preskaču obiteljske prepreke da budu zajedno


-
dogovore
se da će se naći pod jednim drvom, a Tizba kada dođe spazi lavicu i pobjegne,
ostavljajući veo za sobom


-
Piram
dođe, vidi lavicu i veo i misli da je Tizba mrtva pa se ubije mačem


-
Tizba
se vrati i nađe ga mrtvog, pa ubije sebe, zadnja želja joj je bila da zajedno
počivaju, što su i dobili


-
iako
su umrli, svojom ljubavlju su pobijedili smrt


MARCIJAL:


-
40.-104.


-
najveći
pjesnik epigrama - napisao tisuće i tisuće epigrama, sačuvano 1500


-
duhovit,
oštar, ironičan, ima poentu


-
“Siromašni Pjesnik“, „Epigrami“
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://hrvatskijezik.forumotion.com
Admin
Admin


Broj postova : 483
Age : 52
Registration date : 14.07.2007

PostajNaslov: Re: Rimska književnost   uto srp 17, 2007 2:21 pm

Rimska književnost





Rimska
književnost trajala je od 3. st. pr. Kr. do 5. st. n. e. Osnovna karakteristika
rimske književnosti je da se nije razvila iz domaćih zametaka (određene pjesme,
tužbaljke, slavljenje junaka...)


Kao
početak svoje književnosti Rimljani su uzimali godinu 240, kada je Livije
Andronk, Grk iz Tarenta, iznio na Rimsku scenu prvi latinski prijevod odnosno
preradu jedne Grčke drame. Rimska književnost, koja obuhvaća gotovo osam
stoljeća, dijeli se na tri razdoblja:


-
Doba republike, 43. pr. Kr. do 14. n.e. (smrt
Augustina)


-
Doba carstva, 14. do 524 (smrt Boetrijeva)


-
Kasnije razdoblje pripada Latinskoj književnosti





Doba republike – Livije Andronik
prerađuje grčke tragedije i komedije i prevodi u Italskoj Satrunijskim stihu
Homerovu “Odiseju”. Enije prerađuje grčke tragedije, osobito Euripidove, izdaje
djela filozofije sadržaja prema grčkim uzorima, a u “Annales” prikazuje rimsku
historiju od mitskih početaka do svojeg vremena. U doba republike rimsko je govorništvo
imalo velik broj vrsnih predstavnika. Među starijima ističu se Katon, Scipion
Mlađi, Galba i braća Grakhi, a među mlađima Antonije, Kras i Hortenzije. Sve ih
je nadvisio Ciceron (106-43) koji nije bio samo govornik nego i pisac
retoričkih i filozofskih djela. Od oko 100 njegovih što sudskih, što političkih
govora sačuvano je 58. Filozofski pretežno elektički pisana djela koja osim
čiste filozofije obuhvaćaju i politiku i religiju napisana su prema grčkim
uzorima. Glavni su predstavnici histografije u Ciceronovo vrijeme Salustije i
Cezar. Obojica pišu s pola frendencijom. Najučeniji čovjek toga vremena i
plodan pisac bio je Vargon. Od njegovoga opsega sačuvano je nažalost vrlo malo.
U krugu modernih neoterika (poetani novi) koji su se ugledali helenističke
pjesnike, prvo mjesto pripada Katalu. Najvećem liriku rimske poezije.
Iskrenošću i dubokom osjećajnošću odlikuju se njegove pjesme u vezi s Kolonijom
koju naziva pseudonimom Lesbia, povezujući je time i slavnom pjesnikinjom s
otoka Lezbos


Augustovo doba – Rim, Fortunin
Hram iz 1. st. i Vestin hram iz Augustova doba
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://hrvatskijezik.forumotion.com
Admin
Admin


Broj postova : 483
Age : 52
Registration date : 14.07.2007

PostajNaslov: Re: Rimska književnost   uto srp 17, 2007 2:21 pm

Cjelokupna rimska književnost obuhvaća dvanaest stoljeća:
od pojave pisanih spomenika pa do propasti zapadnoga rimskog carstva 476. g.
Prema razvoju latinskoga jezika književnost se obično dijeli na pet razdoblja:


1.
prvo ili uvodno razdoblje (od prvih pisanih spomenika
do 240. pr. Kr.)


2.
drugo ili Arhajsko razdoblje (240 do 80 pr. Kr.)


3.
treće ili zlatno razdoblje (od 80. pr. Kr. do 14.)
unutar kojega poznajemo:


a)
Ciceronovo doba (80. pr. Kr. do 30. pr. Kr.)


b)
Augustovo doba (30. pr. Kr. do 14.)


4.
četvrto ili srebreno razdoblje (od 14. do 117.)


5.
peto ili razdoblje propadanja





Kod Rimljana razlikujemo tri
vrste književnih djela pisanih u stihovima:


a)
dramsko pjesništvo


b)
Epsko pjesništvo


c)
lirsko pjesništvo








Prvo Uvodno razdoblje





O ovom se razdoblju, koje neki
nazivaju i pretknjiževnim, poznato je vrlo malo podataka. Obilježava ga većinom
usmena narodna književnost i tek počeci pismenosti.





Drugo ili Arhajsko razdoblje





Ističu se povjesničari koji u
svojim djelima pokušavaju opisati opstanak i razvoj rimske države, te ciljeve
rimske politike. Jedan od najpoznatijih proznih autora ovog razdoblja je Katon
koji je ujedino bio i povijesničar i govornik. Prvi poznati rimski pjesnik bio je Lucije Livije Andronik, podrijetlom
Grk, koji je preveo s Grčkog na Latinski Homerovu Odiseju. On je također 240.
pr. Kr. prvi u kazalištu prikazao jednu Grčku komediju ili tragediju u Rimskoj
obradi. Prvi originalni rimski pjesnik je Gnej Nevije koji je napisao prvi
rimski nacionalni Ep.





Treće ili zlatno razdoblje





Ovo se razdoblje naziva zlatnim jer je u njemu došlo do
največeg razvitka rimske književnosti. Najveći Rimski govornik bio je Marko
Lucije Ciceron, po kojem je poznato razdoblje i nazvano. U Epskom
stvaralaštvu najviše se istaknuo Publije
Vergilije Maron koji je napisao nacionalni junački ep Eneidu u kojem govori o
trojanskom junaku Eneji koji je došavši u Italiju po nalogu bogova postaje
praotac Rimljana. Uz Eneidu Vergilije je napisao i didaktički ep Georgile?? u
kojem obrađuje neke grane poljodjelstva.





Četvrto ili srebrno razdoblje





I u ovom je razdoblju prozno
stvaralaštvo slabije od pjesničkog. Zbog širenja Rimskog carstva mnogi autori
potiču iz provincija, a u književnosti se osjeća prevlast forme nad sadržajem
te mješanje književnih rodova. Od poznatih pisaca potrebno je spomenuti
Kornelija Tacita koji u svojim djelima obrađuje povijest Rima za vrijeme
carstva te običaje nekih naroda.





Peto razdoblje





Rimsko se carstvo nalazi u krizi,
a to se očituje u književnosti. U početku ovog razdoblja u književnosti se
javlja tenzija za oponašanjem arhajskih pisaca, a mnogi književnici se ne služe
latinskim nego grčkim jezikom. Kasnije, pojavljuje se kršćanstvo koje postaje,
pošto su progoni prestali, i vladajuća vjera u rimskoj državi. Na taj način
propada ideja rimskog ??duha rimska poganska književnost.





Značenje i utjecaj rimske
književnosti i poezije





I iz ovog kratkog pregleda rimske
književnosti možemo zaključiti da je ona sagledana, u perspektivi tisućljeća,
zbog dva razloga vrlo bitna za razvoj europske poezije. S jedne strane rimska
je prenjela ne samo niz oblika nego i pjesničke poruke i pouke grčkog
pjesništva. Dakle, s pravom možemo reći da ne bismo u tolikoj mjeri poznavali
grčku književnost da nije bilo Rimljana. S druge strane, Rimljani su nam preko
svoje književnosti koja zaključuje i poeziju, prenijeli svoj poseban način
doživljavanja svijeta. Mi smo danas zahvaljujući Rimljanima baštinici
izvanrednog spoja grčke kulture i rimske civilizacije.
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://hrvatskijezik.forumotion.com
Admin
Admin


Broj postova : 483
Age : 52
Registration date : 14.07.2007

PostajNaslov: Re: Rimska književnost   uto srp 17, 2007 2:22 pm

VREMENSKO ODREĐENJE: 1. st. pr. Kr. - 5. st.



- razvila se na temeljima grčke književnosti te grčka djela prilagodila svom
ukusu

- drugi naziv rimske književnosti: rimsko doba grčke književnosti

- jezik rimske književnosti: latinski



PERIODIZACIJA (RAZDOBLJA) RIMSKA KNJIŽEVNOSTI:



1. arhajsko razdoblje (240. - 80. pr.n.e.)

2. zlatni vijek (80. pr.n.e. - 14. n.e.)

3. srebrni vijek (14.-117.)

4. kasno carstvo (117.- 476.)



Arhajsko razdoblje – u znaku je brojnih književnih prijevoda i
kazališnih prilagodbi, pri čemu prednjače Plaut i Terencije koji
na rimsku pozornicu postavljaju grčke komične predloške

- književne vrste: komedije

- predstavnici: Plaut i Terencije



Zlatni vijek – u stihu i u prozi doseže svoj vrhunac



- književne vrste i predstavnici:



a) epovi: Lukrecije,Vergilije,Ovidije

b) elegija,epigrami: Katul

c) ljubavna poezija: Propercije,Tibil, Ovidije

d) satire,poslanice: Horacije

e) povijesna proza: Cezar,Salustije i Livije



govorništvo: Ciceron koji unaprijeđuje ovu vještinu



Srebrno razdoblje – omeđuju ga vladavine Tiberija i Trajana



- književne vrste i predstavnici:



a) satira: Juvenal

b) roman: Petronije

c) basne: Fedro

d) epigram: Marcijal

e) povijesna proza: Tacit

f) filozofski eseji

d) tragedija: Seneka



Razdoblje kasnog carstva – odlikuje se vidljivim sukobom
poganske tradicije i uznapredovala kršćanstva koji završava pomirbom dvaju
svjetonazora.

- stoljeće propadanja i počeci srednjovjekovne književnosti (kršćanske)



- predstavnici i djela:

a) roman: Apulej

b) prijevod Biblije na latinski jezik: Sv. Jeronim: „Vulgata“

c) Aurelije Augustin: „Ispovijesti“



LIRIKA



- vrhunac lirske poezije u 1. st. pr. Kr.

- predstavnici: Katul – Vergilije – Horacije – Tibul – Propercije – Ovidije –
Marcijal



1. KATUL (oko 84.-54. god. pr. Kr.)



- najveći rimski pjesnik iz Verone

- pripadnik je grupe tzv. novih pjesnika ili neoterika, koji su se ugledali
na aleksandrijsku poeziju

- gajio je kult forme i napisao niz dužih pjesama u kojima obrađuje
mitološke priče



- obilježja lirike: poznat je po kratkim lirskim pjesmama u kojima je prvi
počeo iznositi svoj intimni život

- teme i motivi: prijateljstvo,gozbe, pijanke,politička izrugivanja, bratova
smrt,ljubav prema prevrtljivoj i pokvarenoj Klodiji (koju je u čast Sapfe
nazvao Lezbija)



Pjesme: «Jadni Katule», «Živimo Lezbijo»



2. VERGILIJE (70. - 19. god. pr. Kr.)



LIRIKA: pastirske pjesme «Bukolike» ili «Ekloge» pisane po uzoru na
Teokritove idile

- u njima dolazi do izražaja njegova ljubav prema prirodi i mirnom seoskom
životu, u kojima nalazi utočište pred životnom realnosti i surovim političkim
prilikama

- svoje pjesme iz života u prirodi Vergilije je nazvao bukolikim pjesmama
koje su u kasnijim rukopisima nazvane eklogama (lat. eclogae =
izabrane pjesme) te se termin upotrebljava za pjesme koje obrađuju teme iz
pastirskog života



- obilježja Vergilijevih pastirskih pjesama:

a) forma dijaloga

b) gl. likovi su pastiri koji su pobjegli iz grada

c) ambijent je tipičan za pastirski život



3.HORACIJE (65.-8.god.pr.Kr.)



-Vergilije ga uvodi u Mecenatov krug, blizak Augustu, čije će političke i
društvene koncepcije Horacije propagirati i u svojoj poeziji



- vrlo bogat književni rad, piše:

a) liriku (ljubavnu, ode, satiričke) – većina pjesama posvećenih Lidiji

b) pjesničke poslanice



- lirika: 4 knjige lirskih pjesama «Pjesme» («Carmina»), nazvanih i «Odama»

- zbirka satirično intoniranih «Epoda» ili «Jamba»

- 2 knjige «Satira»

- svečane rodoljubne korske «Pjesme stoljetnice»



- obilježja Horacijeve poezije:

- pjesme imaju refleksivni karakter, propagira umjerene užitke i zadovoljstva

- na rimsku poeziju prenosi komplicirane stihove i strofe velikih grčkih
pjesnika

- u novom vijeku jedan je od najčitanijih i najprevođenijih pjesnika



Poznate Horacijeve izreke:

Ab ovo. = Od jajeta (Od početka)

In medias res. = U sredinu stvari

Aurea mediocritatis. = Zlatna sredina

Carpe diem. = Iskoristi dan

Dilce et decorum est pro patria mori. = Slatko je i lijepo umrijeti za
domovinu.



Pjesme: «Lidiji»; «Moja besmrtnost»; «Rimskom narodu»



«POSLANICA PIZONIMA» - PJESNIČKA POSLANICA/EPISTOLA/ - POETIKA

- pjesma u obliku pisma čiji je sadržaj općeg a ne privatnog karaktera

- napisao je 23 pjesničkih poslanica od kojih je najpozatija «Poslanica
Pizonima» (jedna obitelj) koja je već u antici proglašena poetikom

- iznosi svoju klasicističku estetiku kasnije prihvaćenu kao KANON-uzor
europske normativne estetike

- utjecala je na francuske klasiciste

- u poetici govori o istim problemima kao i Aristotel /problem
umjetničkog stvaranja/



- razlika između Aristotelove i horacijeve poetike: forma, tj. način pisanja

a) Horacije - pjesničko djelo

b) Aristotel - znanstvena rasprava



- pisana je heksametrom (476)

- napisana u doba kad je Horacije prestao pisati pjesme



- osnovne misli Horacijeve poetike:

1. djelo mora sadržajno i formalno predstavljati skladnu cjelinu, koja
će čitaoca podjednako zabaviti i poučiti

2. pjesnicima dopušta stvaranje novih riječi

3. pisac treba bez mnogo uvoda čitatelja već na početku uvesti u bit radnje (in
medias res
)

4. autor treba sam sebi biti najveći i najbolji kritičar (djelo se
napiše i ostavi 8 godina, a zatim se ponovno uzme u ruke i čita te određuje
njegova vrijednst)

5. vrhunac umjetničkog ostvarenja je spoj prirodnog dara i pjesničkog
umijeća




4. TIBUL (oko 54.-19.god.pr.Kr.)



-pjesnik niza elegija u kojima pjeva o svojoj ljubavi prema Deliji, a kasnije
i Nemezi

- teme i motivi: čežnja za mirnim patrijahalnim seoskim životom, mržnji prema
ratu i ratovanju

- forma elegija: elegijski distih: 1 heksametar

1 pentametar



- u njegovo doba elegija je svaka pjesma pisana elegijskim distihom /do
Ovidijeve zbirke «Ex ponto»/



Pjesme: «Deliji»; «Doći ću»



5. PROPERCIJE



- kao i Tibul piše elegije koje čine svojevrsni lirski dnevnik ljubavi prema
lijepoj i hirovitoj Cintiji; kasnije je pisao i Korneliji

-pjesnik je snažne osjećajnosti,s mionog i osebujnog izraza

- posljednja u nizu elegija naziva se «kraljica elegija» a zove se
«Korneliji» koja govori o rastanku mrtve Kornelije s mužem u kojoj pjesnik
veliča bračnu i materinsku ljubav



Pjesme: «Cintiji»; «Korneliji»



6. MARCIJAL (oko 40.god.pr.Kr.-oko 104.god.)

-najveći rimski pjesnik epigrama

-vjerojatno ih je napisao tisuće, a sačuvano ih je približno 1500

- obilježja epigama: konciznost, duhovitost, završna poanta



Epigrami: «Epigrami»; «Liječnik-grobar»; «Siromašni pjesnik»; «Krivi izbor»



7. OVIDIJE (43.god.pr.Kr.-18.god.)



- najplodniji rimski pjesnik

- veći dio proveo je u Rimu, gdje se zarana posvetio književnom radu i
mondenim zabavama, sve dok 8. god. nije prognan u Tome na Crnom moru gdje je
i umro



- prva faza stvaralaštva:

a) ljubavna poezija i obrade raznih legendi; 3 knjige «Ljubavnih pjesama»

b) lasivno-parodično-didaktički ep «Ljubavno umijeće» u 3 knjige

- u njemu na šaljiv način želi ljude poučiti ljubavnim vještinama:

1. kako se osvaja žena

2. upute o održavanju ljepote

3. kako valja zadržati stečenu ljubav i preboljeti izgubljenu

c) zbirka ljubavnih pisama mitoloških junakinja «Heroide»

d) "Metamorfoze" - najvažnije djelo pisano u 11995 heksametara;
novelistički zbornik u stihovima; spjev

- u njima je obradio približno 250 mitoloških priča što se završavaju nekom
pretvorbom (od prijelaza kaosa u kozmos do pretvaranja Julije Cezara u
zvijezdu)

- pretvorbe se događaju po volji bogova: za kaznu,za pomoć,za nagradu…

- iako su priče različite povezane su kronološki ili po sadržaju

e) "Fasti" -n edovršen kalendar rimskih vjerskih i nacionalnih
svetkovina



- druga faza stvaralaštva (nakon progonstva):

a) "Tužaljke" - pjesnička zbirka

b) "Poslanice iz Ponta" ili "Ex Ponto" (= S Crnog mora) -
pjesnička zbirka nakon kojih se značenje elegije mijenja – elegija postaje
pjesma u kojoj se izažava bol i tuga za nečim ili nekim nedostižnim, a može
biti pisana raznim vrstama stihova pa čak i ritmičkom prozom

- Ovidijeve elegije pisane su elegijskim distihom u kojima se izražava tuga
prognanika i čežnja za domovinom



- iz čitanke za 1. razred: «Piram i Tizba»



- karakteristike Ovidijevog stvaralaštva:

a) majstor stiha i izvrsni pripovjedač

b) duhovitost,humor,fantazija,psihološka zapažanja

c) utjecao je na europsku literaturu srednjeg vijeka i renesanse



- Ovidijeve izreke:

Ignoti nulla cupido. = Ne čeznemo za onim što ne poznajemo.

Nomina sunt odiosa. = Imena su mrska.



EPIKA



a)EPIKA U STIHU

- vrhunac je u 1.st.pr.Kr.

- predstavnici: Vergilije - Lukrecije - Ovidije



1. LUKRECIJE



- pjesnik i mislilac

- filozofsko-didaktički ep «O prirodi» u 6 knjiga u kojem je dao prikaz
Epikurove filozofije s ciljem da materijalnim tumačenjem prirodnih pojava
oslobodi čovjeka straha od smrti i okova religije

- utemeljitelj je slobodne napredne misli

- utjecao je na francuske enciklopediste u 18.st.



«Užitak mudraca»



2. VERGILIJE (70.god.pr.Kr.-19.god.pr.Kr.)



- najznačajniji pjesnik rimske književnosti Augustova doba

LIRIKA: pastirske pjesme (Bukolike ili Ekloge)

EPIKA U STIHU:

a) "Georgike" - didaktički spjev o ratarstvu; umjetnički
najdotjeranije Vergilijevo djelo

- u njemu u 4 knjige studiozno obrađuje probleme poljodjelstva, ovčarstva,
stočarstva i pčelarstva te ujedno uzvisuje povratak mukotrpnom, ali sretnom
prirodnom životu, kakav je u to doba propagirala i Augustova ekonomska
politika

b) "Eneida" - junački ep u 12 knjiga; nacionalni ep rimske
književnosti; njime stekao slavu već u antici

- spjev je napisao da bi udovoljio Augustu i da rimskoj književnosti podari
nacionalni ep, kojeg dotad nije imala

- sadržaj "Eneide": obrađuje mit o trojanskom junaku Eneji, koji
nakon pada Troje luta Srdozemljem i osniva rimsku državu, a prema
Vergilijevoj zamislibio je praocem kraljevskog roda Julijevaca, kojemu su
pripadali Julije Cezar i August (dakle i oni su direktni potomci Eneje)

- uzor: Homer; 1.-6. pjevanje ugleda se na «Odiseju» (Enejino lutanje
morima); 7.-12. pjevanja na «Ilijadu» (Enejino ratovanje po iskrcavanju na
italske otoke)



- sličnosti s Homerovim epovima:

a) stih: heksametar

b) osnovna kompozicija

c) obrada pojedinih motiva: priča o propasti Troje na dvoru kartaške kraljice
Didone; opisi brodoloma; silazak u podzemno carstvo mrtvih; izrada štita..

d) likovi: junački kralj Turno odgovarao bi Hektoru



- razlike:

a) psihološko produbljena analiza nekih ženskih likova, npr. Didone te
uvjerljivi opisi njezine ljubavi prema Eneji (kod Homera ženski likovi u
drugom planu jer nisu ratovale)

- djelo je pisao 10 godina i ostalo je, po njemu, nedovršeno

- ep je ostao uzor epskog pjesništva sve do romantizma

- zanimljivost: u srednjem vijeku doživljavala se kao proročka knjige;
iščitavanjem i tumačenjem poruke s one stranice na kojoj se knjiga otvori;
način proricanja budućnosti: ad aperturum libri (iz Biblije i Eneide)



Vergilijeve izreke:

Timeo Danaos et dona ferrentes. = Bojim se Danajaca i kad donose darove

Fama volat. = Glasina leti.

Fama crescit eundo. = Glasina raste šireći se.



3. OVIDIJE (43. god. pr. Kr. - 18. god.)

(vidi gore!)



b) EPIKA U PROZI



1. GAJ ARBITER PETRONIJE



- roman «Satire»-realistički roman

- središnji dio naziva se «Trimalhionova gozba» čiji je rukopis otkriven u
Trogiru

- pisan je mješavinom stiha i proze

- prikazuje Neronovo doba; govori o vremenu u kojem je Petronije živio dajući
sliku pokvarenog života, kojoj se, kao čovjek rafiniranog duha i ukusa fino i
s humorom izruguje



2. APULEJ



- roman «Zlatni magarac» (ili Metamorfoze)- fantastično-satirički roman

- u njemu je upleo mnoštvo novela i bajki kao što je priča o «Amoru i Psihi»

- roman je pisan prema jednom grčkom predlošku



3. CEZAR



-putopisno-povijesno djelo «Galski rat»



4. TACIT



-povijesni spisi «Anali»



DRAMA



- predstavnici: Plaut i Terencije

- dramske vrste: komedija, tragedija

- tragičar: Seneka (1.st.)

- na temeljima grčkog kazališta razvilo se rimsko kazalište koje je
razvilo jedan oblik pučkog kazališta tzv. mim u kojem se javljaju
tipizirani likovi-karakteri (škrti i pohotni starci, lukavi robovi-sluge,
hvalisavi vojnici…)

- predstave su izvodili putujući glumci histrioni u kojima glume i žene, a
predstave se izvode na trgovima, u gostionicama

- predstave su se izvodile tijekom cijele godine



1. TERENCIJE



- piše komedije sa sretnim završetkom

- piše za manji krug ljudi, tj. bogati sloj

- izvodi ih u kućama



2. PLAUT (oko 254.-84.god..pr.Kr.)



- najveći je rimski komediograf

- u Rim je doveden kao grčki rob; Plaut - nadimak, znači «plosnonog»

- mada mu se pripisuje više od stotinu komedija, njegovo je autorstvo
utvrđeno za 21



KNJIŽEVNI RAD: «Aulularija» (Škrtac); «Hvalisavi vojnik»; «Mladi Kartažanin»
(Manaechmi)

- obrađivao i palijate - komedije s grčkim sadržajem prerađene za rimsku
pozornicu



- obilježja Plautovih komedija:

a) nastavlja na grčku «novoatičku» komediju

b) obrađuje scene iz porodičnog građanskog života, s rijetkim aluzijama na
suvremene rimske prilike

c) u tkivo grčke komedije unosi elemente grube komike, lakrdije, ubacuje
plesne i glazbene umetke i tako ih prilagođuje ukusu rimske publike, željne
razonode

d) glavni lik je rob koji zapliće i raspliće radnju

e) živi dijalozi, sočan narodni govor, jasno ocrtani često i karikirani
likovi

f) utjecaj na M. Držića («Skup») i Molirera ("Škrtac")
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://hrvatskijezik.forumotion.com
Admin
Admin


Broj postova : 483
Age : 52
Registration date : 14.07.2007

PostajNaslov: Re: Rimska književnost   uto srp 17, 2007 2:23 pm

Katulova biografija i autobiografija





U
Jeronimovim kronikama zabilježeno je da je Katul rođen 87. g. pr. Kr. i da je
živio trideset godina, dakle do 57. g. pr. Kr. No iz samih Katulovih pjesama
očito – kao što čemo vidjeti – da je doživio 55. g. pr. Kr. Zbog toga se ovaj
Jaronimov podatak može različito interpretirati: ili je pisac Kronika zamjenio
prvi i četvrti konzulat Lucija Kornelija line, pa bi se Katul rodio 84. pr.
Kr., ili je trideset godina samo približno vrijeme njegova života. Danas se
obično misli da je Katul živio od 87. g. pr. Kr. do 54. g. pr. Kr. – u svakom
slučaju umro je čak i za rimske pojmove vrlo mlad. Gotovo sve ostale
pojedinosti iz pjesnikova života, uz sasvim malobrojne druge izvore, moramo
tražiti u njegovim pjesmama – one su doista autobiografija, i to, dakako više
poetsko-emocionalna autobiografija nego nabrajanje događaja. Stoga niječudo što
su u Katulovu životu ostale za nas mnoge bjeline. Katul je nesumnjivo rođen u
Veroni, dakle na području tadašnje lisalpinske Galije, a o tome govori i sam, a
i drugi izvori i tradicija. Obitelj mu je bila u svakom slučaju bogata i
pripadala je značajnim veronskim porodicama. Prema Svetonijevim svjedočanstvima
Julije Cezar odsjedao je za boravka u Veroni kod Katulovog oca i bio mu je
prijatelj. O svojoj mladosti pjesnik govori samo u jednoj pjesmi gdje ne
spominje ni oca ni majku nego samo brata, očigledno starijeg i jednog, čija ga
je rana smrt veoma pogodila. Možemo samo predpostavljati da je u Veroni
provodio normalan život bogatog dječaka. Iz iste pjesme saznajemo da se rano
počeo baviti poezijom. S otprilike 18 godina otac ga je poslao u Rim, zacijelo
s namjerom da Katul uđe u politički život i da nastavi s retoričkim
obrazovanjem. Nakon bratove smrti na neko se vrijeme vratio iz Rima u Veronu, a
57. g. pr. Kr. u želji da obnovi svoja možda već pomalo iscrpljena financijska
sredstva, odlazi kao pratilac Gaja Memija u nedavno osnovanu provinciju
Britaniju. U Memijevoj pratnji, također bez funkcije, nalazio se i Katulov
prijatelj pjesnik Cina. Ekspedicija nije uspjela: naime pratnja se –
najvjerojatnije zbog Memijeva poštenja – nije obogatila i to Katul nikad neće
moči oprostiti Memiju. Tom je prilikom posjetio bratov grob u Troadi, a 56. g.
pr. Kr. vrača se u Italiju, na sirnicu. Nedugo zatim Katul umire, ali svakakoje
još doživio Pompejev drugi konzulat 55. g. pr. Kr. i Cezarove uspjehe u Galiji
iste god. U Rimu je Katul živio oduzet i razdiran ljubavima, mržnjama i
prijateljima. Nakon dolaska u Rim sa otprilike 22 ili 24 god. Katul se vatreno
zaljubio u tu fatalnu ženu oko koje se, ne uvijek neuspješno vrtilo mnoštvo
muškaraca. Postoje i pjesme posvečene ljubavi prema dječaku Juvenciju – pitanje
je samo da li je ovdje riječ o preuzimanju jedne od omiljenih helenističkih
lirskih tema ili o stvarnom Katulovu osjećaju. Prema tome, iako o Katulovu
životu gotovo da nemamo egzaktnih podataka, ipak o njemu znamo više nego o
mnogim drugim pjesnicima. To je nesumnjivo i zasluga i karakteristika njegove
poezije.





Katulovi sadržaji i izrazi




Nova poetika




Sve
su Katulove pjesme, njih 116, sabrane u jednoj knjizi od otprilike 2400
stihova, dakle neuobičajene za rimske pojmove, gdje su knjige obično imale 1000
stihova ili manje. I raspored pjesama nije ni u kojem slučaju kronološki nego
relativno neobičan. Naime, na početku knjige su stihovi u raznim lirskim
metrima, u sredini je nekoliko večih pjesama, a na kraju su epigrami u
elegijskom distihu. Dakako, danas je nemoguće znati da li takav raspored potiče
od samog pjesnika ili su to učinili – kao što mnogi suvremeni istraživači
vjeruju – prvi Katulovi nasljednici i izdavači, uklopivši još neobjavljene
radove u več objavljenu ili pripremljenu zbirku.





Jezik Katulovih pjesama





Katul
i njegovi sljedbenici bili su nužno, već u svojim teoretskim pretpostavkama, motivatori
u domeni pjesničkog latinskog jezika. U Katulovim pjesmama susrečemo priličan
broj arhaizama, od infinitiva na –ier, i vulgarnih izraza. Katulove kombinacije
riječi s vrlo čistim antitezama oblika odi et anno i njegova vještina
izmjenjivanja unutrašnjeg ritma pjesme zasluživali bi u svakom slučaju posebne
analize.





27.





MOMČE, FALERINSKIM VINOM ŠTO NAS
SLUŽIŠ,


VRČ MI NAPUNI VRHOM JAČIM VINOM –



TO NAREĐUJE RAVNATELJSKA STOLA,


PIĆA PUNIJA NEGO GROŽĐE SOKA.


A TI ODLAZI, VODO, KUD TE VOLJA,


VINU PROPASTI SI; ISPOSNIK TRAŽI:


OVDJE PIJE SE SAMO ČISTI BAKHO!





34.





NAS DIJANA MLADIĆE SVE


ŠTITI, DJEVOJKE NEVINE:


O NJOJ PJEVAMO, NEVINI


MLADIĆI I DJEVOJKE.





O LA TONINA KĆERI, TI


DJETE VELIKOGA JUPITERA,


TEBE MAJKA JE RODILA


POKRAJ MASLINE DELSKE





DA BI VLADALA BRDIMA


I SVIM ZELENIM ŠUMAMA,


PAŠNJACIMA TAJANSTVENIM,


BUČNIM RIJEKAMA MOČNIM.





TI JUNONA LUCINA SI,


RODILJAMA POMOČNICA,


TI SI TRIVIJA SVESILNA,


LUNA SVJETLOSTI ŠTO ZAJMI.





TOKOM, BOGINJO, MJESEČNIM


SVOJIM GODINA MJERIŠ PUT,


POLJSKI PUNIŠ SELJAKOV DOM


DOBRIM BOGATIM PLODOM.





NEKA SLAVE TE IMENOM


SVAKIM; ZAŠTITU NAKLONU


DODAJ PLEMENU ROMULA,


KAKO ODUVIJEK ČINIŠ.





52.





ŠTO ČEKAŠ, KATULE, ŠTO SMJESTA NE
UMREŠ?


NA KURULSKOM JE STOLCU GUŠAV
NONIJE,


A KONZUL JE VATINIJE
KRIVOKLETNIK.


ŠTO ČEKAŠ, KATULE, ŠTO SMJESTA NE
UMREŠ?
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://hrvatskijezik.forumotion.com
Admin
Admin


Broj postova : 483
Age : 52
Registration date : 14.07.2007

PostajNaslov: Re: Rimska književnost   uto srp 17, 2007 2:23 pm

KVINT HORACIJE FLAK


(65. – 8. g. pr. Kr.)





Lidiji





-
rodio se u Venuziji (južna Italija), obrazovao se u
Rimu i Ateni


-
bio je vojnik u Brutovoj vojsci. Nakon poraza vojske
vratio se u Rim, a zaštitnik i prijatelj postaje mu Vergilije.


-
pisao je pjesme i poslanice


-
osobito je poznat po svojoj poslanici Pizonima, koja je
nazvana Pjesničkim umjećem u kojoj iznosi svoju klasicističku estetiku koja je
postala uzorom mnogim kasnijim piscima i teoretičarima, koji su htjeli ponuditi
odgovor na pitanje kako trba pisati


-
uz brojna pjesnička djela, ostvario je i 2 knjige
satira i 2 knjige poslanica








-
radnja se odvija u 3 vremenske radnje


-
tema je ponovno rađanje stare ljubavi – ljubavni trokut


-
pjesma je lirska, ljubavna


-
epiteti: bijeli vrat, milo pjeva, prezrena Lidija


-
metafora:


-
i od zvijezde lijepši


-
nestalniji od laganog pluta


-
od burnog Jadrana nagliji


- inverzija: ali, da stara
povrati se ljubav
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://hrvatskijezik.forumotion.com
Admin
Admin


Broj postova : 483
Age : 52
Registration date : 14.07.2007

PostajNaslov: Re: Rimska književnost   uto srp 17, 2007 2:24 pm

ŠKRTAC ili zgoda o
ćupu





Pisac: Tit Makcije Plaut


-
najznačajniji rimski komediograf


-
o njegovu životu nema puno podataka


-
rodio se u Umbriji 254. i 251. g. pr. Kr.


-
prvo je bio glumac u Rimu, a kasnije trgovac


-
umro je 184. g. pr. Kr.


Naj. djela:


Hvalisavi vojnik


Škrtac


Vrsta djela: komedija karaktera


Likovi:


Euklion,
Likonid, Lar, Staflia, Eunomija, Megador, Strobil, Pithodik, Fedrija, kuhari,
svirači, robovi i ostala pratnja


Opis likova:


EUKLION – starac


-
boji se da mu ne pronađu ćup


-
“... pronaći može svatko gdje sa zlatom čuvam ćup jer
oči ima i na zatiljku baba...”


-
“Gospodara opsjeo je zao duh. Sve se misli da je šenuo
i da je lud tjera me iz sobe u sobu. Cijele noći hoda, njuška, bdi nad blagom.”


-
“Ne stidi se svog siromaštva!”


-
savjetuje brata da ne ženi siromašnu ženu.


-
vjeruje u bogove i u njihovu zaštitu


-
bio je škrt za kćerine svatove, nije htio puno trošiti,
zato što on kasnije neće imati za kruh. Sebičan. Gubitak novca za njegovu smrt


-
skriva zlato gdje god stigne


-
daruje kćer ćupom punim zlata


-
Strobil mu više nije rob


LAR – bog kućni kao prolog


-
“Bio mi je povjeren veliki ćup, blago puno zlata što je
bilo zakopano u sredini ognjišta.”


-
bori se da se Euklionova kćer uda za čovjeka koji ju je
silovao da skine taj ružan čin


-
otkriva Euklionu gdje se blago krije


STAFLIA – sluškinja starica


-
“Čak me i tučeš?!”


-
tjeraju je iz doma


-
“Zbog čega me sad tjeraš iz doma?”


-
“Čuvam ti zlato od tate i bogova”


-
pazi na djecu


-
“Sprema sve za svatove”


-
zna da je Euklionova kćer trudna i to taji pred drugima


LIKONID – jedne večeri dok su
bili u Ercu napio se i slučajno silovao Euklinovu kćer, ali za to nikad nije
znao


-
ženi se Euklionovom kćeri, koja mu rađa sina


MEGADOR – prosi Euklinovu kćer





Mjesto radnje – kuća Euklinova


Vrijeme radnje – za vrijeme
Bogova koji su vladali


Tema – Život starog Euklina i
njegova škrtost





Kratki sadržaj:


U
kući Euklenovih vladao je Lar. Bio je zaštitnik mnogih kuća, pokraj ognjišta
stojale su njihove figure, njima su ukućani prinosili žrtve u čast. Prijašnja
generacija prije Euklena tj. njegov djed i otac nisu poštivali Lara tako nije
ni sam Euklen osim Fedre, zbog koje je Euklenu otkrio gdje je zlato. Euklion je
ćup kad je saznao za zlato stalno nosio sa sobom. Za to zlato čak je bio
spreman i umrijeti. Jedne večeri ušli su u Cerere na slavlje. Tu večer Fedru je
silovao dečko za kojeg nije znala ni kako se zove, nitko za to nije znao osim
Stafile sluškinje kojoj se povjerila i rekla da je trudna. Sutradan Euklion se
uputio u šetnju, a Stafliu je ostavio da pazi na zlato zato što mu je to sve.
Iako ima zlato ipak je siromašan. Dok je se šetao sreo je Megadora starog
susjeda. U razgovoru Megador je pitao Eukliona može li oženiti Fedru, ali nije
tražio miraz što je odgovaralo Euklionu. Pripreme za svatove su bile u
pripremi, ali nitko nije znao da je Fedra trudna. Euklion je bio škrt. Ni na
vlastitu kćer nije htio trošiti novce.
Da će uskoro biti svatovi saznao je i dečko koji je Fedru jedne večeri
obeščastio. Pošto je Euklion i rekao sve što se zbilo saznali su da je Fedra
trudna, te mu je ujak Magador prepustio nevjestu. Došlo je i vrijeme svatova, a
Euklin je samo pazio na svoj ćup kojeg mu je Strobil ukrao, a on to nije ni
znao. Dok je razgovarao s Lukonidom došla je Staflia u naručju s djetetom. Bili
su jako sretni. Došla je večer i pojavio se Lar koji štiti domove i rekao
Euklinu da preda ćup kćeri da ona živi sretna. Tako je i napravio. Novac je bio
vraćen, a oni su bili sretni. Priča nije dovršena, nema kraja. Izgubljen je.





POUKA: Nemojte nikad biti škrti u
životu, to će vam se vratiti!
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://hrvatskijezik.forumotion.com
Sponsored content




PostajNaslov: Re: Rimska književnost   Today at 7:31 pm

[Vrh] Go down
 
Rimska književnost
Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh] 
Stranica 1 / 1.
 Similar topics
-
» Početi godinu sa izletom - gdje češ bolje!

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
hrvatskijezik :: 1 RAZRED :: 1 RAZRED-
Forum(o)Bir: