Homer Odiseja

1. TEZA: O Piscu:


Homer ili Homeros `ivio je oko 800. god. prije
n.e.Homeru se u antici pripisalo autorstvo Ilijade i Odiseje, kao najpoznatiji
i zapravo jedini spomenici tog vremena. Sumnja se da je Homer napisao potpuno
oba spjeva jer je bio slijep i jer se vide vidljivi ispravci drugih pjesnika na
samim djelima. Osim Ilijade i Odiseje Homer je pisao niz "kikli~kih
epova" s trojanskom ili tebatanskom tematikom, zatim tkz. homerske himne
bogovima, {aljiv spjev Batrahomiomahija ( Boj `aba i mi{eva), ali na kraju su
mu poricali sve osim Ilijade. O Homerovom `ivotu nema pouzdanih podataka ali
zna se da najvjerovatnije potje~e iz Smirne u Maloj Aziji, i da je `ivio izme|u
900. i 700. god. prije n.e. Krajem 18. st. razvila se sumnja za njegovim postojanjem
zbog tkz. "homerskog pitanja", taj problem do dana dana{njeg nije
potpuno rje{en. Prevladava mi{ljenje o tkz. unitarizmu tj. da je jedan ljudski
genije u to vrijeme spojio sve dotada{nje pri~e u ta dva epa, i to Ilijadu u
mla|im danima, a Odiseju u starijim danima. Po detaljnjoj tematici, po
preciznosti likova i njihovih osje}aja i mi{ljenja, po njihovom dotada{njem
mi{ljenju na svijet i na bogove, Ilijada i Odiseja pripada najve}im kulturnim i
umjetni~kim tekovima ~ovje~anstva. Te knjige su kasnije imale i veliki utjecaj
na razvoj anti~ke i evropske knji`evnosti. Ostale su nenadma{ene uzorom na
ostalu epsku literaturu. Oba epa su pisana heksametrom. Ilijada sadr`i 15.696 a
Odiseja 12.103 heksametara. Aleksandriski su ih filozofi podjelili na 24 knjige
prema broju slova gr~kog alfabeta.











2. TEZA:


1.Pjevanje
“Kikonci i Lotofazi”











Odisej
je kralj kr{nog otoka Itake u Jonskom moru. Od svih Grka Odisej je najvi{e
lutao na povratku ku}i.


Odisej
je sa svojih dvanaest brodova krenuo iz Troje ali ga je odmah jaki vjetar
odvukao prema sjeveru na tra~ku obalu. Tamo je sa svojim ljudima provalio u
kikonski grad Izmar. Mu{karce su pobili a `ene i ostali pljen su podjelili.
Odisej je htio da odmah otplove ali ga njegovi ljudi nisu poslu{ali. Pobjegli
Kikonci sa svojim susjedima navale na Odisejeve ljude. Odisejevi ljudi brzo
usko~i{e u la|e i po~ev{e bje`ati. Iz svake la|e umrlo je po {est vojnika.
Nakon toga jedno dulje vrijeme mirno su plovili morem, kad od jednom jedna
velika oluja sa sajevera polomi im jedrenice i jedra im rastrga u komade.
Morali su mukotrpno veslati kako bi stigli do kopna. Trebalo im je dva dana da
poprave brodove. Nakon toga razapeli su nova jedra i otplovili prema jugu.
Odmah kraj rta Maleja tj. blizu Itake zapuha jak vjetar koji ih je odveo daleko
od domovine na otvoreno more. Devet dana ih je bura nosila, a tek deseti dan
dospjeli su na obalu Latofaga. Tamo su `ivjeli ljudi koji su se hranili
lotosovim plodom. Taj lotosov plod bio je sla|i od meda, ali imao je ~arobnu
mo}. Ta ~arobna mo} nije bila dobro}udna nego zlo}udna jer bilo tko ga okusi
nije se vi{e `elio vratiti ku}i nego samo ostati u toj zemlji. Odisejevi ljudi
su okusili taj plod. Odisej je morao silom odvesti svoje ljude la|ama, a oni su
se opirali i plakali.


2. TEZA:


19.Pjevanje
"Odisej i Penelopa - Pranje nogu"


Odisej
osta u dvorani da ~eka Penelopu. Penelopa si|e iz svoje sobe i sjedne na
stolicu kraj ognji{ta. Do{le su i slu{kinje da raspreme stolove i pobrinule su
se da ponovo bude svjetla i topline. Slu{kinja Melanta stane po drugi put
grditi Odiseja. Ona ga stade tjerati iz dvora. Na to Odisje odgovori “Kako bi
ti bilo kad bi i tebe bogovi kaznili ?” Kad je Penelopa ~ula razgovor izgrdi
slu{kinju i stado{e razgovarati o svome mu`u kojeg ~eka ve} mno{tvo godina ( nije
znala da taj mu` kojeg tako dugo ~eka stoji ispred nje ). Odisej joj po~ne
opisivati nestvarne doga|aje kao ugo{}ivanje na otoku Kreti. Opisao je vrlo
detaljno njegovu odje}u. Penelopa je samo plakala. Penelopa tako ugosti
njegovog prija{njeg mu`a ne znaju}i zapravo da je to on. Ona mu ponudi i pranje
nogu ali on prista samo pod uvjetom da to bude jedna starija slu{kinja. Pri
pranju nogu stara dadilja prepozna Odiseja po o{iljku iznad desnog koljenom.
Vepar je zadro zubom u meso Odisju ve} u mladim danima. Odisej je zamolio
dadilju de ne oda njegovu pravu li~nost jer bi moglo do}i i do ozbiljih
problema. Starica uzme novu vodu i ne proizusti ni jednu rije~. Nakon toga
Odisej ponov zapo~e pri~ati s Penelopom koja mu govori o jednom snu u kojem
vidi skori dolazak mu`a. Kraljica na kraju razgovora za`eli strancu laku no} i
od u svoje odaje.


3. TEZA:


21.Pjevanje
"Napinjanje luka"


Penelopa uze lijepi mjedeni klju~ s
bjelokosnom dr{kom i ode uz pratnju sluga po Odisejev luk i tobolac ( Spremi{te
za strijele ). Penelopa izjavljuje da }e o`eniti samo onoga koji }e uspjeti
nategnuti Odisejev luk i ~ija }e strijela pro}i kroz svih dvanaest sjekira.
Juna~ki prosiaci stado{e gledati luk sa zaprepa{tenjem. Antinoj predla`e
redosljed kojim }e prosiaci poku{ati nategnuti luk i ~ija }e strijela pro}i
svih dvanaest sjekira. Odisej priznaje smo govedaru i svinjaru svoju pravu
li~nost kako bi od njih dobio pomo} da poku{a i on to u~initi. Niti jedan
prosjak nije uspio izvr{iti zadani zadatak. Odisej moli jedan poku{aj ali mu se
svi protive. Na kraju Odisej svojom lukavo{}u i pomo}u njegova sina Telemaha
uspjeva dobiti jedan poku{aj. Niti jedan juna~ki prosioc ne vjeruje u njegovu
snagu i uspje{nost. Odisej bez ikakve ve}e muke nategne luk uz veliko o~aranje
prosilaca postavi strijelu i razapne ju kroz svih dvanaest sjekira. Odisej
namigne sinu da do|e do oca s oru`jem kako ga nebi niko mogao na pasti. Odisej
tako zapo~inje ve~eru.

Homer je pjesnik najstarijih sačuvanih djela grčke
književnosti, junačkih epova Ilijade i Odiseje. Podaci o njegovom životu
pripadaju pretežno legendi. Iz sačuvanih podataka vidi se sedam gradova koji su
se otimali za čast da su Homerova rodna mjesta. To su Smirna, Rod, Kolofon,
Salamanina, Khias, Argos i Atena. Najvjerojatnoje se rodio u Smirni i djelovao
kao pjesnik na otoku Khiosu gdje je i kasnije postojala škola pjevača epskih
pjesama, tzv. Homerida. Najstarija grč. tradicija pripisivala je Homeru dva
junačka epa: Ilijadu – o bojevima Grka pod Trojom i trojanskom ratu i Odiseju –
o lutanjima grč. junaka Odiseja nakon pada Troje i o događajima na njegovu
dvoru u Itaci, zatim tzv. kikličke epove koji su zajedno s Ilijadom i Odisejom
sačinjavali zaokruženu cijelinu od početka svijeta do smrti Odisejeve. Himne u
čast bogova koje su se izvodile kao uvod u recitaciju odlomaka iz Ilijade i
Odiseje, šaljiv životinjski ep Batrahomiamahija koji je neka parodija Ilijade,
dvije podrugljive pjesme: Margites (budala) i Kerkopi, i neke manje pjesme.
Malo pomalo Homeru su se odricale pojedine pjesme tako da su mu je u IV. st.
pripisivale još samo Ilijada i Odiseja. F. A. Wolf je u svom djelu “Uvod u
Homera” (1795.) izrekao tvrdnju da su Ilijada i Odiseja nastale istom u
Pizistratova doba spajanjem niza manjih pjevanja te da prena tome nisu djela
jednog pjesnika. F. A. Wolf se smatra pokretačem tzv. Homerovskog pitanja.
Jezik Homerovih pjesama mješavina je jonskog i eolskog dijalekta. To je umjetni
jezik koji se u tom obliku nije nigdje govorio. Homer je odigrao izuzetno važnu
ulogu u knjiž. životu stare Grčke. Smatran je autoritetom čak i u znanstvenim
sporovima. Prema Platonu on je odgojio čitavu Grčku. Na latinski preveo je
Odiseju Livije Andronik. Preko Vergilija Homerov se utjecaj proširio i na kasnije ere književnosti.


Usprkos
svestranom proučavanju Ilijade i Odiseje i svih vijesti o pjesnikovu životu što
su sačuvane iz starih spisa, ne zna se ni danas ništa pouzdano o njegovu
životu. Do sada je napisano mnogo Homerovih životopisa, ali su podaci i u njima
fantastični i često proturiječni. Jednako su nepouzdane i sve vijesti o vremenu
pjesnikova života i domovini. U vremenskom određivanju Homera postoji nekoliko
kombinacija. Jedni ga smatraju suvremenikom trojanskog rata (1194. – 1184. pr.
Kr.), drugi drže da je živio sto, a neki četrsto gosina poslije toga rata.
Herodot kaže da je Homer suvremenik Heziadov. No ni time nije problem riješen,
jer se ni vrijeme Hezidova života ne da pouzdano utvrditi. Iz svega jasno
izlazi da je riješavanje Homerskog pitanja vrlo zapleten i težak posao. Oko
njega svakodnevno izlaze nove literature, ali uza sve napore to pitanje nije ni
do danas u cijelosti riješeno.




ODISEJA







Odiseja
je starogrčki ep. Glavni je junak domišljati Odisej. Pripovijedanje počinje u
sredini radnje a prethodni događaji doznaju se iz kazivanja samoga Odiseja o
njegovim desetogodišnjim lutanjima. Odiseja nije ratnički ep. Građa je uzeta iz
podhvata smjelih mornara, i iz obiteljskog života. Na povratku iz trojanskog
rata Odisej doživljava niz opasnih pustolovina (Kiklopi, Sirene...).
Naposlijetku, gostoljubivi ga Feačani dovezu na rodni otok Itaku, gdje se uz
pomoć sina Telemaha osvećuje proscima koji su prosili vjernu mu ženu Penelopu i
na gozbama upropašćivali njegov imetak. Prvu radnju Odiseje čine Odisejev
povratak koji se često poistovjećuje sa vrhuncem radnje, i osveta proscima što
se poistovjećuje s raspletom radnje. Ti su motivi obogaćeni dramskim prikazom
prijašnjih Odisejevih desetogodišnjih lutanja; a pripovijeda ih sam junak na
dvoru feačkoga kralja Alkinaja. Osim toga u ep je umetnut i motiv o sinu koji
ide u potragu za ocem. Pjesnik je u moralnom pogledu produbio priču o Odiseju
time što je s pustolovnim putovanjima povezao motiv o povratku muža koji
izbavlja svoju porodicu iz nevolje. Uvod Odiseje ima zajedničko, s uvodom u
Ilijadu, to što nas i on upućuje samo na prvi dio epa, a ne i na završetak
cijele priče. Osobitost je njegova u tome što u prvi plan postavlja muža koji
je mnogo lutao, mnogo vidio, mnogo pretrpio, i koji se uza sva nastojanja da
spasi prijatelje (suborce), sam vratio u domovinu. Božanski gnjev je kao i u
Ilijadi bio osnovni motiv, tj. pokretni motiv radnje.


Prema
broju slova grč. alfabeta aleksandrijski su filozofi podijelili 12 103 stiha
Odiseje na 24 knjige.


Meni
se, osobno, najviše sviđa jedna od Odisejevih pustolovina se Kiklopima, gdje je
Odisej spasio sebe i svoje prijatelje od Kiklopa zahvaljujući svojoj
domišljatosti, čime zaključujem da Odisej nije bio samo hrabar i jak nego i
izrazito pametan i lukav.

1. Bilježenja i zapažanja u djelu





“Oče Kronide naš, nad vladarima
vladaru prvi,


I pravo jeste, što onaj sad mrtav
po zasluzi leži,


I drugi poginu tako, tko učini
takovo štogod!


Al’ za Odisejem hrabrim u meni
kida se srce.


Nesretnik od prijatelja daleko
nevolje pati


Dugo na otoku već oblivenom
odasvud, sredina


Gdjeno je morska, a ne tom
šumovitom otoku stanom


Ljutog Atlasa kći se nastanila:
dubine morske


Tame su poznale sve, on stupove
dugačke drži,


Koji razdvajaju nebo od zemlje.
Kći mu jadnika


Sveđer ustavlja plačnog Odiseja,
sveđer ga mami


Ona riječima ljupkim i umiljatim,
da s uma


Koliko želi da i dim od zemlje
svoje još vidi,


Kako Itaku smetne, -al’ on je
umrijeti gotov,


Kako se ewis diže. I tvoje, olimpski
Zeuse,


Zar se ne kreće srce, Odisej zar
ti ugađo


Nije kad argejskih lađa na
širokom trojanskom polju


Prinoseć žrtve? Ta gnijevan na
njega što si toliko?”


Njoj odgovarajuć Zeus nebesa
oblačitelj reče:


“Čedo, kakva ti riječ iz ograde
zubne izmače?


Gdje bih zaboravila Odiseja moga
božanskog,


Koji je umom od ljudi odvojio!
Obilno on je


žrtvovo bozima vječnim, vladarima
širokog neba.


Al’ se neprestano na nj
zemljomični srdi Posidon


Kadi Kiklopa onog bogolikog, radi
Polifema,


Kojem je izbio oko Odisej, a on
je od svih


Kiklopa prvi jačinom; Toosa ga
radila nimfa,


Koja je kći Torkina, vladara
trepetljivom moru,


Pošto je bog Posidon u prostranoj
obljubi spilji.


Otad Odiseja nohilji zemljotres
Posidon od zemlje


odgoni njegove rodne daleko, al’
ubit ga neće.


Nego se ovdje mi dogovorimo sad,
da se vrati


U zemlju svoju Odisej! A gnjeva
će svoga se proć


I san Posidon, jer neće i dalje
srditi se moći


Svima bozima vječnim uz prkos,
preko volje njihme.”


-
Atena pita Zeusa da dozvoli Odiseju da se vrati
kući, što on i dozvoljava. Odmah se primječuje Atenina ljubav i želja da
pomogne Odiseju, a uz to je Odisej drag i Zeusu. Dakle, bogovi su na njegovoj
strani.








“A kad ranoranka zora ružoprsta
osvanu veće,


Mili Odisejev sin iz postelje
potrči brzo,


Nadjene haljine na se i na pleći
naoštren baci


Mač i na noge bijele privezavši
potplate krasne


Van iz ložnice ode ljepotom na
boga nalik.


I on zapovijedi odmah glasnikom
jasnogrlenim svojim,


Neka u skupštinu sada dugovlase
zove Ahejce.


Zvahu glasnici, a narod veoma
grmjaše brzo.


Kada se saberu već i na iskupu
kada se nađu,


S mjedenim kopljem u ruci Telemah
zaputi u skup,


Ne pođe sam već i psa brzića do
dva za njime.


Njega božanskom milotom Atena
obaspe svega,


I kad stupaše bliže, tad njemu se
divljahu ljudi.”


-
opis Telemaha,
Odisejevog sina





“Nećeš, Telemaše, biti nerazborit
odsad ni plašljiv,


Ako se u srcu tvome utvrdila
očeva dična


Hrabrost, s kojom jo on raditi i
zboriti znao.


Onda ti put tvoj neće bez uspjeha
biti ni zalud.


Ako pak nisi njegov, Penelopin
nisi li porod,


Ne mislim, da ćeš ovo izvršit,
što se spremaš,


Ocima svojima ravnih sinova malo
imade,


Više je, koji su gori od oca,
boljih je manje.


Ako ne budeš plašljiv, nerazborit
ti ni odsada,


I od Odisejeva u tebi ako je uma,


Onda je nade, da hoćeš i poslove
ove izvršit.”


-
Atena hrabri Telemaha da će uspjeti učiniti ono
što je naumio ako je hrabar i pametan kao njegov otac





“Telemah je svoj izvršio posao
drsko!


Na put otide, a mi smo govorili,
nikad da neće!


Između tolikih nas preko volje
naše se ukro


Momčić i spremio lađu, po narodu
najbolje dare.


On će nam o zlu raditi i poslije,
nego mu sada


stavimo zamku dok nije u napon
došao jašte!


Nego mi dvadeset dajte drugova i
lađu brzu


Da med gredovitim Samom i Itakom
njeg u tjesnacu,


Kad se vraćao bude, vrebat
spaziti mogu,


Neka mu ne bude milo za svojim
broditi ocem.”


-
Prosci odlučuju ubiti Telemaha i među njima je
glavni Antinoj.





“Olimpa vjetri ne tresu, oluje ne
kvase njega,


niti zapada snijeg; vedrina stere
se širom,


Oblaka nema na njemu, bijele se
bijele zrake,


Svedmi na Olimpu se vesele
blaženi bozi.”


-
opid Olimpa














“Čedo božansko, domišljat
Odiseju, sine Laertov,


Više nemojte glasno sad ridati,
znadem i sama


Kakve ste imali jade pretpjeti na
moru ribnom,


Kako l’ nam pakostiše dušmani
ljuti na suhu,


Nego jedite jelo i vino pijteder
ovo,


Ne bi li vam srce povratilo u
grudi opet,


Kakvi ste bili onda kad Itaku
vrletnu zemlju


Očinsku ostavljate, a sad ste bez
duše i snage


Na teško jednako misleć na
lutanje i srce vaše


Ništa veselo nije, kad jade
pretpjeste mnoge.”


Tako nam reče i tim nam nagovori
junačko srce,


Godinu potpunu ondje, što ima
dane u njozi,


Sjeđasmo slatkim se vinom i mesom
u obilju časteć.


-
Božica Kirka je pošto ih je (Odisejeve drugove)
pretvorila u krmke i ponovo im vratila predašnji lik smilovala se i odlučila ih
je primiti kod sebe čak i godinu dana. Odisej je tu već pomalo i zaboravio na
svoju namjeru da se vrati kući i potpuno se prepustio uživanju





“Boginja boga me pitaš došljaka,
pa ću ti reći


čitavim besjedu pravo, govoriti
kada mi veliš.


Zeus mi je rekao poći do tebe,
ako i nisam


Hotio pravo, jer tko bi
dobrovoljno pretrčo vodom


Golemom, slanom, gdje nema ni
blizu ljudskoga grada.


Gdje hekatombe po izbor i klanice
žrtvuju ljudi?


Nego nikoji bog egidonoše Zeusa
umaći


Ne bi odluci mogo ni odluku
njegovu razbit.


Vele, kod tebe da je od sviju
bjedniji čovjek,


Od sviju onih ljudi, što devet
vojevaše ljeta


Pod gradom Prijama kralja, a
desetog odoše ljeta.


Pošto razoriše grad; al’
zgriješiše oni Ateni


Odlazeć, te vjetrom ona i valima
udari na njih;


Tada mu valjani svi drugari
izginu redom,


Njega pak samoga vjetar i vali
nanesoše amo.


Toga ti čovjeka sada zapovijedam
brže da pustiš,


Jer mu poginut ovdje ne vele
daleko od svojih,


Nego mu je suđeno jeste da ugleda
svoje,


Dođe u visoki dom i u svoju
očinsku zemlju.”


Reče, - i uzorita protrnu boginja
na to,


Besjedu započne s njim i prozbori
krilate riječi:


“Jeste okrutni, bozi, i zavidim
većma no drugi,


Te se srditi znate na boginje,
ako se javno


Ljube s čovjekom kojim, kog za
muža obraše milog.


Kad Oriona je k sebi ružoprsta
uzela Zora,


Dotle se srdite na nju, o mirni i
blaženi bozi,


Dokle strijelama blagim u
ortiškoj zemlji ne ubi


Njega zlatotroma časna Artemida k
njemu pristupiv.


Kad je Demetra ono ljepokosa
slušala srce


I s Jasionom legla na triput
oranoj njivi


Te se obljubiti dala, i za to je
začuo brzo


Zeus te pogodi njega i gorućim
usmrti granom.


Sada se srdite na me, kad mene
što boravi smrtnik,


Kojeg sam spasla ja, na lađenoj
sam kad je gredi


Došo, jer pritisnu Zeus u
iskričavom moru


Lađu njegovu brzu i razbi je gorućim
gromom.


Tada mu valjani svi drugari
izginu redom.


Njega pak samoga vjetar i vali
nanesoše amo.


Njega sam njegovala i hranila
govoreć često,


Besmrtnim da ću njega učiniti i
vazda mladim.


Nego kad nikoji bog egidonoše
Zeusa umaći


Ne može odluci nikad ni odluku
njegovu razbit.


Onda nek ide Odisej, kad nagoni
onaj veli,


Na trepetljivo more; al’ njega
otpremit ne mogu,


Jer nit’ imadem lađa veslačica
niti drugova,


Koji bi pratili njega po širokom
plećatom moru.


Ja ću ga ipak rado poučiti ništa
ne tajeć,


Da se povrati zdravo u svoju
očinsku zemlju.”


Njoj skoroteča na to provođač
odgovori ovo:


“Tako ga pošalji od sebe i čuvaj
se Zeusova gnjeva,


Da se poslije ne bi rasrdio ljuto
na tebe.”

1. Karakterizacija likova





ODISEJ – hrabar, pametan, lukav, odan, pošten, pravedan, oprezan.
Ponajviše zbog svoje hrabrosti i pravednosti Odisej je bio omiljen među
ljudima, stanovnicima Itake i drugima koji su ga poznavali. Čak su se i prosci
koji su napadali njegovu ženu i planirali smrt njegova sina odnosili sa
strahopoštovanjem prema njemu. Bogovi su zbog njegove dobrote i pravednosti i u
najtežim trenutcima na njegovoj strani.





TELEMAH – razuman, smion, hrabar, plemenit, radoznao. Iako još
mlad, naslijedio je puno osobina od svog oca koje jasno primjećuju i prosci
koji ga pokušavaju ubiti. Ali bogovi su na njegovoj strani, te mu pomažu. Atena
mu jasno govori da ako je na svog oca prebrotiti će sve prepreke i ostvariti
cilj.





PENELOPA – vjerna, pametna, iskrena, lukava, slaba. Ona je čak i
poslije 20 godina ustrajna u tome da čeka muža iako više ni sama ne vjeruje da
je još živ. I njoj kao i Telemahu i Odiseju pomažu bogovi. Nije baš najbolje
okarakterizirana, ali iz ovoga što imamo vidimo da je pozitivna osoba





ANTINOJE – ohol, dvoličan, umišljen, pohlepan. Kao jedan od prosaca
ne preza ni od čega samo da bi se oženio Penelopom. Čak s ostalim proscima kuje
Telemahovu smrt, a pred Penelopom se pokazuje kao pažljiv i dobar čovjek. No na
kraju, pravda je uvijek na strani dobrih i njega nalazi zaslužena kazna





EURIKLIJA – pravedna, odana. Starica od malena pazi na Odiseja i
Telemaha i ona im je kao druga majka. Odana im je i u najtežim trenutcima kad
se mnoge služavke okorišćuju time što nema gospodara. Zna i čuvati tajne.





LAERTO (ODISEJEV OTAC) – mudar, jadan, pošten. Od odlaska sina
povlači se u sebe i živi u teškom jadu kao da nije otac kralja. Tuguje i svoj
jad utapa u radu obučen u dronjke. Jedina mu je radost sin koji se napokon
vraća kući.





EUMEJ (SVINJAR) – odan, pravedan. On je najvjerniji Odisejev
prijatelj i poslije njegovog odlaska radi i služi dosadne prosce tugujući.

SADRŽAJ






PRVO PJEVANJE







Bogovi vijećaju. Atena hrabri
Telemaha


1.
Zaziv Muze


2.
Bogovi u vijeću. Odisej se treba vratiti kući.


3.
a) Telemah dočekuje i časti Atenu


b) Prosci se
goste. Telemah jadikuje


4.
Penelopa kori pjevača Femija


5.
Telemah oglašuje skupštinu




DRUGO PJEVANJE







Itačani vijećaju. Telemah odlazi
na put.


6.
Narodna skupština


a)
Telemah se tuži na prosce


b)
Telemah ište da mu se da lađa, da ide pitati za oca


7.
Sprenanje za put i odlazak


a)
Atena obećava pomoć. Ruganje prosaca


b)
Lađa se sprema. Odlazak




TREĆE PJEVANJE







Što se radi u Pilu


8.
Put u Pil i boravljenje ondje


a)
Lađa stiže pod Pil. Atena hrabri Telemaha


b)
Razgovor s Nestorom


-
Telemah pita za oca


-
Nestor pripovijeda kako je Agamemnon ubijen


-
Atena odlazi. Počinak


9.
Žrtva i put do Fere


a)
žrtva


b)
Put od Pila do Fere




ČETVRTO PJEVANJE







Što se radi u Lakedemonu


10. Doček
u Sparti, večera i počina


a)
Menelaj spomene u razgovoru Odiseja


b)
Menelaj saznaje da je njegov gost Telemah


c)
razgovor se prekida


d)
večera. Pripovijest o Odiseju


11. Menelajev
izvještaj. Prosci odlučuju da ubiju Telemaha


a)
Menelaj pripovijeda


-
Menelajev doživljaj na Faru


-
Menelaj pripovijeda o svome povratku


b)
Prosci sniju kako će ubiti Telemaha


-
prosci odlučuju ubiti Telemaha


-
Penelopa saznaje da prosci hoće da joj ubiju sina


-
Euriklijin savjet


c)
prosci spremaju ubojstvo. Penelopin san.




PETO PJEVANJE







Spilja Kalipsina. Čamac Odisejev


1.
Bogovi odlučuju da se Odisej vrati kući


a)
Zeus šalje Hermiju Kalipsi


b)
Hermija donosi Zeusovu poruku


c)
Kalipsa pušta Odiseja


2.
Odisej gradi čamac


a)
Atena i riječni bog dolaze u pomoć


b)
Odisej izlazi na suho i spava u šumi

ŠESTO PJEVANJE







Odisej odlazi u Feačku


1.
Atena se javlja Nansikaji u snu


a)
na perilu i loptanje. Odisej se budi.


b)
Odisej moli Nansikaju da mu se smiluje


c)
Nansikaja naređuje povratak kući


d)
Nansikaja se vraća kući. Odisej se moli Ateni




SEDMO PJEVANJE







Odisej dolazi k Alkinoju


5.
Nansikajin povratak


6.
Atena prati Odiseja u Alkinojeve dvore


7.
Prva večer u Alkinojevim dvorima


a)
Alikonoje dočekuje lijepo Odiseja


b)
Odisej pripovijeda svoje posljednje doživljaje


c)
Odiseje brani Nansikajino vladanje




OSMO PJEVANJE







Odisej među Feačanima


8.
Narodna skupština odlučuje da se Odisej pošalje kući


9.
Igre na trgu


a)
Feačke ratne igre


b)
Kolo: pjevanje i plesači


c)
Gostinski darovi. Izmirenje s Eurijalom


10. Druga
večer u Alkinojevim dvorima


a)
Darovi. Rastanak s Nansikajom


b)
Pjesma o propasti grada Ilija


c)
Pitanje za gostov rad.




DEVETO PJEVANJE







Pripovijest o Kiklopu


1.
Odisej se otkriva


2.
Kikonci







DESETO PJEVANJE







Eol. Lestrigonci. Kirka.


1.
Otok boga vjetrova Eola


2.
Lestrigonci


3.
Kirka na otoku Eeji


a)
Odmor na Eeji. Dobar lov na jelena


b)
Kirka pretvara drugove Odisejeve u krmke i opet im
vraća pređašnji lik


c)
Zadržavanje na Eeji do kraja godine


d)
Odisej hoće da se vrati kući. Elpenorova smrt




JEDANAESTO PJEVANJE







Mrtvačko carstvo





1.
Jednodnevni put k Okeanu i Kimercima


2.
U mrtvačkom carstvu


a)
priprave za pitanje mrtvih


b)
Elpenor


c)
Antiklija


d)
Junačke žene


3.
Alkinoje nudi Odiseja da ispovijedi sve što je doživio


4.
U mrtvačkom svijetu (nastavak)


a)
Agamnemon


b)
Ahilej


c)
Ajas, sin Telamonov


d)
Minos, Orion: Titij, Tantal, Sisif


e)
Heraklo


5.
Povratak s Okeana




DVANAESTO PJEVANJE







Sirene, Skila i Haribda, Helijeva
goveda


6.
Odiseju, pošto se vratio iz Okeana, kazuje Kirka kako
će dalje putovati


7.
Sirene


8.
Skila i Haribda


9.
Trinakija


a)
Oluja, glad, Odisej pada u san


b)
drugovi Odisejevi kolju Helijevo stado


10. Kalipsa
na Ogigiji


a)
Odisej gubi sve drugove


b)
Odisej dolazi na Ogigiju




TRINAESTO PJEVANJE







Odisej brodi od Feačana i dolazi
na Itaku


1.
Odisej dobiva darove od Feačana


2.
Rastanak i povratak kući


a)
Doručak. Odisej se prašta


b)
Odisej plovi na Itaku


3.
Feačani iskrcavaju Odiseja i vraćaju se


a)
Feačani pristaju u Forkinoj luci


b)
Posidon kažnjava Feačke brodove


4.
Odisej i Atena


a)
Odisej doznaje da je na Itaci


b)
Atena pretvara Odiseja u prosjaka





ČETRNAESTO PJEVANJE





Odisej se sastaje se Eumejem


5.
Odisej odlazi k Eumeju


6.
Razgovor Odisejev s Eumejem


a)
Eumej ne vjeruje da mu je gospodar živ


b)
Odisej: Kralj će se skoro vratiti


c)
Odisejeva izmišljena pripovijest


d)
Odisej predlaže okladu


7.
Prvo veče kod Eumeja


a)
Žrtva i večera


b)
Odisej kuša Eumeja

PETNAESTO PJEVANJE







Telemah dolazi k Eumeju


1.
Atena se javlja Telemahu u snu


2.
Put iz Sparte u Feru


a)
Večera pred odlazak. Dobra kob.


b)
Pisistrat i Telemah voze se u Feru, gdje noće


3.
Telemahov povratak


a)
po Telemahovoj želji ne vračaju se u Pil


b)
Telemah prima lađu bjegunca Teoklimena


4.
Drugo veče kod Eumeja


a)
Odisej kuša drugi put Eumeja


b)
Eumej mu pripovijeda svoju mladost


5.
Telemah se iskrcava i dolazi k Eumeju




ŠESNAESTO PJEVANJE







Telemah prepoznaje oca


6.
Telemah doručkuje kod Eumeja


7.
Telemah šalje Eumeja k Penelopi


8.
Telemah prepoznaje u tuđincu svog oca


a)
Odisej se otkriva


b)
Odisej i Telemah vijećaju kako će kazniti prosce


c)
Upute Telemahu


9.
Prosci nanovo rade Telemahu o glavi


a)
Povratak Telemahove i prosačke lađe. Nova osnova za
Telemahovo ubojstvo.


b)
Penelopini ukori Antinoju


10. Eumej
se vraća k Odiseju. Atena pretvara Odiseja ponovo u prosjaka




SEDAMNAESTO PJEVANJE







Telemah se vraća u grad Itaku


1.
Telemah ide u grad


2.
Telemah s Teoklimenom kod Penelope


3.
Eumej vodi Odiseja u grad. Melantej


4.
Odisejevi prvi doživljaji u danu


a)
u dvorištu: pas Argos


b)
u muškoj dvorani


-
riječkanje Antinojevo i Eumejevo


-
Antnoj zlostavi Odiseja


-
Penelopa poziva Odiseja k sebi uveče


5.
Eumej se vrača na selo




OSAMNAESTO PJEVANJE







Odisejevo rvanje s Irom


6.
Odisej se šaka s Irom


7.
Odisej uzalud opominje Anfinoma


8.
Penelopa među proscima u dvorani


a)
Atena pripravlja Penelopin dolazak


b)
Penelopa kori Telemaha


c)
Penelopu darivaju prosci


9.
Prvo veče Odisejevo u domu do odlaska prosaca


a)
pjesme i ples. Melanta


b)
Odisej i Eurinah




DEVETNAESTO PJEVANJE







Odisej se sastaje s Penelopom.
Pranje nogu.


10. Odisej
i Telemah uklanjaju oružje iz dvorane


a)
Odisej odlazi k Penelopi


b)
Odisej se izdaje za Krećanina


11. Odisej
u opasnosti da se ne otkrije njegova tajna


a)
Penelopa naređuje da se prosjaku noge operu


b)
Euriklija prepoznaje Odiseja


12. Drugi
razgovor Odiseja s Penelopom


a)
Penelopa opisuje svoj nesretni položaj


b)
Penelopa navještuje natjecanje lukom




DVADESETO PJEVANJE







Događaji prije ubijanja prosaca


13. Noć
prije ubijanja prosaca


a)
Atena tješi Odiseja


b)
Penelopa moli od Artemide smrt


14. Jutro
u dan strijeljanja lukom


a)
priprema za natjecanje


-
Zeus daje Odiseju dobra znamenja


-
Enriklija i Telemah. Pripreme za natjecanje


-
Eumej; Melantij i Filetij


b)
Telemahovo se ubojstvo odgađa


c)
doručak


-
žrtva i ophod. Telemah i Odisej


-
Kterip vrijeđa Odiseja


-
podrugivanje Telemahu i Teoklimenu




DVADESETPRVO PJEVANJE







Postavljanje luka


1.
Početak natjecanja lukom


a)
Penelopa donosi luk


b)
Telemah postavlja sjekire


c)
uzalud hoće neki zapeti luk


2.
Odisej se otkriva Eumeju i Filetiju


3.
Svršetak natjecanja lukom


a)
Eurimah. Antinoj traži odgodu


b)
Odisej ište luk


c)
Odisej prostrijeljuje sjekire




DVADESETDRUGO PJEVANJE







Ubijanje prosaca


4.
Ubijanje prosaca


a)
bitka sa slabo naoružanim proscima


-
Odisej ubija Antinoja i otkriva se


-
Eurimah kuša umiriti Odiseja


-
Eurimah i Amfinom padaju


-
Telemah donosi koplja i štitove


b)
Bitka do Atenina dolaska


-
Melantej donosi proscima koplja i štitove


-
Melanteja hvataju i vežu


c)
Bitka se svršuje s Ateninom pomoću


-
Atena dolazi u Mentorovoj prilici


-
Prosci svi pobijeni


5.
Sud domaćoj čeljadi


a)
Feunije i Medon pošteđeni


b)
Kažnavanje sluškinja i Melanteja


6.
Odisej se otkriva domaćoj čeljadi




DVADESETTREĆE PJEVANJE







Penelopa prepoznaje Odiseja


7.
Drugo veče u Odisejevim dvorima


a)
Euriklija javlja Penelopi da je Odisej došao


b)
Prvi razgovor između muža i žene


c)
Odisej naređuje svirku i ples


d)
Drugi razgovor između muža i žene


-
otkrivena tajna


-
Odisej pripravlja Penelopu na nova putovanja


8.
Odisej polazi k Laertu




DVADESETČETVRTO PJEVANJE







9.
Hermija dovodi prosce u donji svijet


10. Odisej
se otkriva Laertu

1. Likovi





Odisej


Penelopa – Odisejeva žena


Telemah – Odisejev sin


Kalipsa – nimfa koja je zatočila
Odiseja na otoku Ogigiji


Atena – božica


Antinoje – jedan od prosaca,
Eupitov sin


Laerto – Odisejev otac


Alkinoj – Feački kralj


Areta – Alkinojeva žena


Kirka – božica


Hermija – Zeusov sin (glasnik)


Fenija – pjevač


Eurimah – prosac, Polibov sin


Enriklija – dadilja


Nestar – Nelejev sin, Odisejev
prijatelj


Pisistrat – sin Nestora


Menelaj – Odisejev prijatelj


Nonsikaja – Alkinojeva kći


Helena – Zeusova kći


Eumej – svinjar, Odisejev
prijatelj


Eurijah – Nanbukov sin prosac


Elpenar – Odisejev pratilac


Ahilej – Pelejev sin


Agamnemon – Atrejev sin