hrvatskijezik

hrvatski jezik za srednje škole
 
Početna stranicaPočetna stranica  PortailPortail  FAQFAQ  PretraľnikPretraľnik  RegistracijaRegistracija  ČlanstvoČlanstvo  Korisničke grupeKorisničke grupe  Login  

Share | 
 

 Miguel de Cervantes Saavedra:-Don Quijote

Prethodna tema Sljedeća tema Go down 
Autor/icaPoruka
Admin
Admin


Broj postova : 483
Age : 52
Registration date : 14.07.2007

PostajNaslov: Miguel de Cervantes Saavedra:-Don Quijote   uto srp 17, 2007 3:16 pm

Osnovni podaci o piscu:
Cervantes je rođen 1574. godine, a umro je 1616. godine. Bio je najveći španjolski pripovjedač, i jedan od većih i važnijih svijetskih pisaca. Poslije školovanja u Madridu prikljuičio se vojsci i u njoj doživio mnoge neugodnosti. Na njegov opus najviše se odrazilo petogodiše zarobljeništvo kod Maura.Kao književnik nije mnogo zarađivao, a njegova plaća ga je jedva izdvajala od sirotinje, pa je i umro u bijedi. Pisao je većinom drame i komedije, a najveće i najpoznatije, te najcjenjenije njegovo djelo je: “Bistri vitez don Quijote od Maudije.”
Likovi:
Don Quijote je seoski plemić sanjar, zaluđen viteškim romanima o vitezima lutalicama. On kreće na umišljeni zadatak da opere svijet od grijeha. Svojim zaluđenim i smušenim umom dovodi u opasnost sebe i svoju okolinu (Sancho Panzu), tj. vrlo često dobije batine. takvim ponašanjem lik pridonosu tragikomičnosti romana koji je po samoj ideji dovoljno satiričan i komičan.

Sancho Panza je sušta suprotnost svog gospodara. On je zaravi realista s stvarnim i krutim pogledom na svijet, te zna i mnogih primjera, da treba nestati bez razmišljanja kad don Quijote ugledam divove, čarobnjake ili lijepe gospe.

Zaključak o likovima:

Don qQuijote i Sancho Panza su dva dijametralno suprotna lika, te bi se trebali odbijati, barem u pravom svijetu. Ali začudo, njih dvojica su našli neke zajedničke interese i privlače se možda čak i više nego što bi se privlačila dva kompatibilna lika. Spoj sanjara i realista daje neponovljivo djelo, koje se održalo čak 400 godina kao čvrsti primjer svoj sili suvremenih i manje suvremenih romana i novela.
Tragikomika u djelu:

Glavni tragikomični faktori djela su don Quijote i Sancho pPanza. Prvi zbog svoje zaluđenosti , a drugi zbog toga što vjermno slijedi prvog i s njim upada u najrazličitije besmislene kvage. Sekundarni faktor je sama fabula koja je pomalo satirično pisana.

Epizoda s vjetrenjačama:

Glupost kakva don Qijoteu upravo pristaje i daju mu dubinu.

Suvremeni don Quijote:

To je svaki drugi šizofrenik i svaki krivični pravnik.

Mjesto radnje:
Španjolska

Vrijeme radnje:
Oko 15. st.
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://hrvatskijezik.forumotion.com
Admin
Admin


Broj postova : 483
Age : 52
Registration date : 14.07.2007

PostajNaslov: Re: Miguel de Cervantes Saavedra:-Don Quijote   uto srp 17, 2007 3:17 pm

Miguel de Cervantes Saavedra
Don Quijote

KNJIŽEVNA VRSTA : Roman, satirički viteški.

TEMA : Pustolovine viteza Don Quijota i perjanika mu Sancha Panze.

MOTIVI : Viteštvo,životi vitezova srednjeg vijeka,njihove osobine i karakter,te opće društveno stanje toga doba.
- Napomena : Pisac ovoga djela je uz radnju koja se zasniva na
navedenim motivima u fabulu unio obilje ironije,
humora i satire bez kojih djelo ne bi imalo svoju
posebnost i time veličinu.

PROBLEMATIKA : Fiktivni svijet viteštva u kojem Don Quijote vjeruje da živi, te posljedice njegovog djelovanja pod tom zabludom.

MJESTO RADNJE : Španjolska.

VRIJEME RADNJE : 16.stoljeće.

FABULA : U malom selu u pokrajini Mancha živio je pedesetogodišnji plemić Alonso Quijano. Dosadan i jednoličan seoski život naveo ga je da zabavu i uzbuđenje traži u čitanju viteških knjiga. Uronivši u taj fantastični svijet,"osuši mu se mozak i pamet mu se pomuti" te odluči obnoviti drevno viteštvo. Nastojeći što više sličiti junacima iz svojih knjiga načini nezgrapnu bojnu opremu ,staro kljuse nazva Rocinante,a sebe Don Quijote od Manche. Kako su svi vitezovi-lutalice bili zaljubljeni on za vladaricu svog srca izabra seljanku iz obližnjeg sela ,obdarivši je svim vrlinama i ljepotama koje krase plemenite dame. Nakon obavljenih priprema Don Quijote jednoga dana kradom napusti svoj dom. Nakon cjelodnevnog jahanja stigne do male gostionice, koja mu se učini dvorcem. Gostioničara za koga je mislio da je vitez zatraži da ga po propisanom ceremonijalu oviteži, što gostioničar, veliki šaljivac, prihvati. Tako Don Quijote postane pravi vitez.
Tada se uputi u potragu za pustolovinama koje nije morao dugo tražiti. Ubrzo naiđe na seljaka koji dječaka, pastira u njegovoj službi, kažnjava udarcima remena zbog nemara.

- - -
- - -
Don Quijote ,naravno, stane na dječakovu stranu i povjerujući seljakovu obećanju, krene dalje, ne znajući da je dječak nakon njegova odlaska još jače kažnjen.
Zatim se susreće sa grupom mazgara koji nisu htjeli iskazati čast Dulcineji od Tobosa,njegovoj izabranici.Videći pred sobom mahnita starca mazgari su ga propisno istukli.Tako ispremlaćenog nađe ga seljak iz njegova mjesta i povede kući.
Vidjevši ga takvoga,gazdarica i sinovica pozovu župnika i brijača ne bi li ga oni priveli pameti.Oni spališe knjige i zazidaju prostoriju u kojoj su bile,a kada se Don Quijote oporavio uvjerili su ga da je zli čarobnjak učinio da soba nestane.Činilo se da je Don Quijote došao pameti,no potajice on nagovori siromašnog seljaka Sancha Panzu da bude njegov konjušar i s njime krene na put.
Uto ugledaju u polju tridesetak vjetrenjača,a Don Quijoteu se učine divovima te unatoč Sanchovim upozorenjima kreće u boj.
Nedugo zatim susreću dva fratra,koji preplašeni pobjegnu,i kočiju sa pratnjom.Na Don Quijotea se razljuti Viskajski konjušar iz pratnje te se s njih dvojica sukobe.Iako iz dvoboja izlazi kao pobjednik Don Quijote ostaje bez pola uha.
Nedugo zatim sukobe se s nekim konjušarima te se nanovo isprebijani dovuku do krčme gdje se o njima brine krčmarica,njena kćerka i služavka.Tu se s njima našao i mazgar s kojim je noću u mraku zabunom došlo do tuče zbog služavke.Kada Don Quijote ode ne plativši račun,smatravši da mu to ne dopušta viteški red,
krčmar se obrati Sanchu.Pošto ni on nije htio platiti pameti su ga odlučili privesti probisvijeti koji su se tamo našli.
Nakon toga Don Quijote doživljava nevjerovatne pustolovine u kojima redovito izvlači deblji kraj.Napada stada ovaca,grupu ljudi koji nose mrtvaca,te oslobađa zarobljenike koji su se uputili na galiju,nakon čega se sa Sanchom skriva u planinama da ih kraljevi čuvari ne uhvate.Don quijote šalje Sancha sa pismom Dulcineji,a on za to vrijeme čeka u gori.Prijatelji i obitelj su se u međuvremenu zabrinuli za njegovo zdravlje te seoski župnik i brijač krenu u potragu za njime.Kada su ga konačno našli,uspjeli su ga strpati u kavez i volovskim ga kolima vratili kući.
Don Quijote,koji je u međuvremenu prizdravio,ali ne i došao pameti,praćen vjernim perjanikom,treći put kreće u nova uzbudljiva putovanja. - - -
- - -
Put ih vodi u Toboso,gdje Don Quijote želi posjetiti Dulcineju.Sancho,koji je trebao udesiti susret,odluči se poslužiti lukavstvom pa mu za prvu seljanku koju sretnu kaže da je Dulcineja.Don Quijote odgovara da ta djevojčura ne može biti ona,
već su je sigurno zli čarobnjaci pretvorili u tako gadnu spodobu.
Mučen tim mislima,Don Quijote susreće Viteza od Oledala i
s njime se zavadi keda ovaj spomene da je u jednom od brojnih sukoba u kojima je sudjelovao,pobjedio Don Quijotea.Don Quijote izlazi iz bitke kao pobjednik i tada se ustanovi da je vitez Sanson Carrasco,Don Quijoteov znanac.On je u dogovoru sa župnikom i brijačem,odlučio odvratiti Don Quijotea od njegovih ludorija tako da ga pobjedi u dvoboju i kao pobjednik postavi mu uvjet da se vrati kući.Nakon boja on je,po Don Quijoteovoj naredbi morao nastaviti živjeti skitničkim životom.
Don Quijote nastavlja svoj put koji ga vodi u kuću ljubaznog seljaka čijem sinu Don Quijote daje savjete o pjesničkom životu.
Nakon toga odlaze na vjenčanje djevojke Kiterije i bogataša po imenu Kamacho.Usred vjenčanja mladić Basilio,koji je zaljubljen u Kiteriju,odglumi smrt zabadanjem mača u vlastito tijelo,a nakon toga se diže na opće čuđenje svih prisutnih.Time on ostvaruje svoj cilj jer je za vrijeme svoje lažne samrti izmolio svećenika da ga pred smrt oženi sa Kiterijom.Don Quijote staje na stranu Basilia nakon što ga ljudi koji su shvatili njegov trik napadnu.
Nedugo nakon vjenčanja Don Quijote i njegov vjerni perjanik nastavljaju svoj put na kojemu doživljavaju razne zgode i nezgode,
a među najzanimljivijima jeona u kojoj se Don Quijote bori sa kazališnim lutkama.
Zatim ih put vodi na posjed vojvode i vojvotkinje koji su bili dobro upoznati sa njegovim avanturama te su se odlučili našaliti na njegov račun.Njihov plan bio je jednostavan:podanicima su naredili da se ponašaju u skladu sa pričama o vitezovima.Don Quijoteu ukazuju velike počasti,dvorjanke se zaljubljuju u njega,a vrhunac je pojava začarane Dulcineje koja će biti oslobođena ako si Sancho sam zada 3300 udaraca bičem.
Vojvoda postavlja Sancha za upravitelja "otoka" Barataria koji posao obavlja mudro na sveopće iznenađenje.Ali nakon svega desetak dana napušta svoj položaj i vraća se Don Quijoteu.
- - -
- - -
Još jednom susreću Sansona Carrasca koji se taj put predstavlja kao vitez od Bijelog Mjeseca i pobjeđuje Don Quijotea.Tada se Don Quijote odriče života skitnika - viteza na godinu dana po Sansonovoj naredbi.
Na povratku u selo Don Quijote odluči tu godinu dana provesti kao pastir,na uzoru na pastire koje je u međuvremenu susreo,no vrativši se kući,oboli.Izneneđujuće,on se odriče svojih viteških lutanja kao ludosti te,primivši posljednju pomast,umire kao
Alonso Quijano.
- Napomena :Radnja,odnosno fabula ovog djela veoma je
komplicirana zbog mnoštva raznovrsnih pustolovina
u kojima glavni junaci sudjeluju.Smatram da bi kakvo
puno kraće prepričavanje ostavilo "rupe" u ovoj
fantastičnoj,ali zapletenoj fabuli.

KARAKTERIZACIJA LIKOVA :
Don Quijote je na početku romana Alonso Quijano,"plemić koji se po dobi hvatao pedesetih i bio je snažna rasta,suhovljav,mršav u licu,veliki ranoranilac i ljubitelj lova".Odjednom spazi čari čitanja starih viteških romana i poslije i sam,pomućenog uma od tolikog čitanja,odluči postati vitez i odlazi u pustolovine po Španjolskoj.
Postaje hrabar,nepokolebljiv i ustrajan,postavlja si cilj od kojeg ne odustaje.Iako bezuman u svojim postupcima,plemenit je u svojim namjerama.Njegova djela,koliko god mahnita,zrače veličinom.On je lud,ali to nije patološko ludilo,već sam način njegova postojanja i djelovanja.Stoga nikada nije sveden na lakrdijašku figuru i pisac mu tijekom cijelog romana nije oduzeo ljudsko dostojanstvo.On nije odbačen od okoline,već uzdignut iznad nje,iako se na prvi pogled ne čini tako.Don Quijote je utjelovljenje ljudskog sna,ljudske bezumnosti,ljudskih stradanja i uporne borbe za pravdom,istinom i nedostižnim idealima.On je luđak,ali mudar i vidovit,na trenutke dolazi do bistrih spoznaja o sebi i svome snu.U bitkama je nemilosrdan,smion i hladnokrvan.Gotovo je nezamisliva ta promjena zanosa prisutnog u govorima kojima se obraća Dulcineji prije svakog dvoboja,a dostojan je najvećim ljubavnicima.
Cervantes mu pred smrt ipak vraća razum te i sam Don Quijote odbacuje to svoje lažno ime i odlučno umire kao Alonso Quijano.
- -
- -
Sancho Panza je Don Quijoteov perjanik.Fizički izgled mu je opisan vrlo škrto,ali istovremeno i precizno kada se kaže da je "imao golemu trbušinu,a nizak rast i tanke noge".Iako se pri prvom spominjanju kaže da je bio bez mnogo "soli u glavi",u budućnosti se dokazuje suprotno.On je Don Quijoteva čista suprotnost.Dok se Don Quijote uputio u traženje pustolovina idealistički nastrojen,
Sancho je to napravio isključivo iz svoje koristi.Nasuprot Don Quijoteu,on izbjegava fizičke sukobe premda je spreman sebe braniti koliko može.Pohlepan je i sebičan,ne okljeva opljačkati ni fratra.Sklon je citiranju malograđanskih poslovica i izreka,pa ga čak i sam Don Quijote traži da se odrekne te navike.
S vremenom je Don Quijote Sancha pomalo uvukao u svoj svijet te će se i on mnogo puta prepustiti snovima svog gospodara.
Sancho Don Quijotea na samrti uvjerava da će postati pastiri.Tu njegova privrženost vladaru dolazi do izražaja više nego ikada,jer mu on više ništa ne može niti želi obećati,a Sancho ga je ipak spreman podržati u njegovoj zadnjoj ludosti.

- ostali likovi :gazdarica,sinovica,brijač,pop,Don Roland,vojvoda,
vojvodkinja,župnik,kanonik,fratri,krčmar,krčmarica,seljanke,Tome Cecial,Kiterija,Basilio,Tereza,Don PedroRecio,Don Antonio,Sanson Carrasco,mazgari,galijaši,glumci itd.

IZVANTEKSTOVNI ODNOSI : Uz glavnu fabulu koja je poznata,
pisac ovoga djela uvodi dodatnu radnju koja se ne vidi iz glavne, rveć stoji u njenoj pozadini.Naime,Don Quijotea kroz cijelu radnju potajno,na trenutke,prate njegovi mještani bakalar Sanson Carrasca,župnik,brijač i drugi zabrinuti za njegovo zdravlje i poljuljanu pamet.Skrivajući se uvijek pod drugim lažnim imenima i ulogama,pokušavaju Don Quijotea odvesti kući da tamo ostane i nastavi normalno živjeti.To na kraju i uspjeva bakalar Carrasco.
Osim te skrivene radnje pisac nam često daje uvid u samu ironiju djela,te u to da glavne junake mnogi "vuku za nos";tj.pretvaraju se da ih cijene i poštuju.Ovi to,naravno,u svojoj zasljepljenosti ne vide

IDEJA DJELA :Svijet se mijenja,a s njime se trebaju mijenjati i ljudi.Oni koji se ne uspiju prilagoditi neće moći opstati.
Dokaz je Don Quijote.

STIL I JEZIK : Prvi dio romana se po svojoj strukturi prilično podudara s viteškim romanom,ali Cervantes u njega unosi stanovite izmjene.Uz pustolovine glavnog lika,on u svoje djelo unosi nekoliko novela,od kojih su,neke više a neke manje u svezi sa tijekom glavne radnje(novela o Kiteriji i Basiliju).On sam objašnjava taj postupak kao način razbijanja jednoličnosti pripovjedanja o samoj dvojici glavnih likova.U tom djelu ima nekih nedosljednosti na koje u drugom djelu upozorava lik Sansona Carrasca.Drugi dio romana ima jedinstvenu strukturu;u njemu nema umetnutih novela.Po obradi građe drugi dio je složeniji i kompaktniji.U prvom dijelu on govori o pisanju romana "Bistri vitez Don Quijote od Manche",a u drugom dijelu o lažnom
(Avellenadinom) nastavku romana.Često se pjavljuju latinski izrazi poput "tantum pellis et ossa fuit",poslovice kao što je "nije zlato sve što sja" i citati.Cervantes upotrebljava poredbe(skitnik vitez bez ljubavi drvo je bez lišća i ploda i tijelo bez duše) i metafore(zatrpati provaliju straha;osvjetliti zbrku smetenosti).
Služi se pripovijedanjm,dijalogom i opisivanjem.

KRITIKA DJELA : "Vjerovatno nikada nije opisan tako bogat i neiscrpan roman,koji bi otvorio tiliko problema,koji bi nam postavljao toliko zamki i izazova,u kojem bi bilo toliko bistrine i zagonetnosti te nam se uvijek pričinjava da smo na čistini,a nikad zapravo ne znamo na kojoj.U tome i jest Cervantesova veličina,jer nam uvijek nameće nešto drugo,ozbiljnije i šire od onoga što kaže. Njegove riječi,zbivanja,prostori uvijek imaju svoju perspektivu i težinu.Uvijek nas navodi na razmišljanje.Zato Ortega i kaže da Don Quijotea treba čitati unutra,treba čitati misleći.Njegovoj riznici poslovica,narodnih izreka i primjera iz života nema kraja.Zato je njegovo djelo blisko širokom krugu čitatelja.Ovo veliko djelo nikada nijedna epoha nije odbacila.U različitim vremenima sudilo se o njemu različito,ali je svako vrijeme u njegovoj bogatoj riznici nalazilo mnogo toga za sebe."Don Quijote" je od samog početka bio i ostao živ i kako je vrijeme odmicalo njegova se vrijednost samo povećavala.Poslije "Biblije","Don Quijote" je doživio najviše prijevoda."



BILJEŠKA O PISCU :Miguel de Cervantes Saavedra(1547.-1616.)
On je bio pisac koji je značio najviši uspon i sintezu španjolskog duha i španjolske stvarnosti svojega vremena.Rođen je u gradiću Alcala de Henares,nedaleko od Madrida,kao četvrto od sedmero djece siromašna kirurga.Tijekom rane mladosti često je sa svojom obitelji mijenjao mjesto boravka.Školovao se u rodnom mijestu,
Sevilli i Madridu,gdje je počeo pisati svoje prve pjesme.Sa dvadeset godina,kao član pratnje kardinala Acqavive,papina legata u Španjolskoj,odlazi u Italiju.Tu je upoznao i talijansku književnost i život,bujniji i slobodniji nego u svojoj domovini.Sudjelovao je u mnogim borbama te je bio i zarobljen i odveden u Alžir.Nakon pet godina otkupljen je i vraćen u Španjolsku.Ali,ni u domovini ga nije dočekala sreća.Nitko nije mario ni za zasluge ni za patnje isluženog vojnika.U 37. godini se ženi,a od 1582. godine okreće literaturi,no njegovi kazališni komadi i pjesme ne nalaze izdavača.
Godine 1585. izdao je pastoralni roman "Galatea".Unatoč popularnosti takvih romana,ovo Cervantesovo djelo nije polučilo slavu i novac kojima se on nadao.
Tada ga stečaj novčara,kod kojega je položio svoj novac,
upropaštava i dovodi u zatvor.U tamnici piše prva poglavlja "Don Quijotea" koji će biti objavljen 1605. pod naslovom "Oštroumni vitez Don Quijote od Manche,prvi dio" i postiže veliki uspijeh.Cervantes razvija vrlo živu književnu djelatnost.Izdaje zbirku od dvanaest novela "Uzorne novele",kojom tu proznu vrstu uvodi u španjolsku književnost ;satiričko didaktičku poemu "Put na Parnas" i "Osam komedija i osam novih međuigri".Potaknut objavljivanjem nastavka romana "Don Quijote" Alonza Fernandeza de Avellaneda,Cervantes objavljuje svoj nastavak romana.Zadnje Cervantesovo djelo bio je herojsko-viteški roman "Persiles i Sigismunda",objavljen posmrtno.Cervantes je umro u Madridu iste godine kada i Shakespeare.

OSOBNI STAV : Smatram da je ovo djelo zasigurno zaslužilo svoju slavu i bilo bi suvišno ponavljati na dugo sve one kritike koje je do sada dobilo.Radnja je zasićena tolikim uzbuđenjem, neočekivanim obratima te uz to i ironijom i humorom,da čitatelja doslovno "lijepi" za stolicom. Ipak,uz sve najveće pohvale ne mogu se oteti dojmu da mi se 1.dio ipak više svidio od 2.dijela.Iz piščeve biografije saznajemo da je 1.dio napisao u tamnici. Mogući uzrok?
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://hrvatskijezik.forumotion.com
Admin
Admin


Broj postova : 483
Age : 52
Registration date : 14.07.2007

PostajNaslov: Re: Miguel de Cervantes Saavedra:-Don Quijote   uto srp 17, 2007 3:20 pm

Miguel de Cervantes Saavedra(1547-1616) je najistaknutiji španjolski pripovjedač i jedan on najvećih romanopisca svjetske književnosti.Rodio se u gradiću Alcala de Henares.U vrijeme njegova rođenja obitelj mu je već bila osiromašena.Školovao se u Madridu i Servilli. U vojsku je stupio kao vrlo mlad čovjek,a u njoj je proživio vrlo burne godine.U bitki kod Lepanta izgubio je ruku.Pet godina proveo je u Alžiru kao zarobljenik maurskih gusara.Nakon povratka u domovinu , radio je kao službenik,pa je ponovno bio vojnik, a književni ga rad nije mogao izvući iz siromaštva.Umro je u Madridu.Cervantes je pisao drame i komedije, novele i romane.
Djela:La Galatea, Bistri vitez don Quijote od Manche.







Cervantesovo karakteriziranje don Quijotea
i Sancho Panze


Don Quijotea Cervantes karakterizira kao: “suhoparnom, mrzovoljnom, hirovitom sinu, natrpanom svakakvim mislima, koje nikomu drugom na pamet ne padaju “.Cervantes nas već u proslovu upoznaje sa karakterom svog lika.Djelo se većinom zasniva na sukobu dva svijeta.Tako je don Quijote čista suprotnost od Sancha.Tako je naš vitez “pedesetih i bio snažna rasta, suhonjav, mršav u licu, velik ranoranilac i ljubitelj lova” dok je naš Sancho imao “golemu trbušinu a nizak rast i tanke noge”.Iako je Sancho realan čovjek nije osobito inteligentan, “bez mnogo soli u glavi”, te se dade nagoviriti on strane našeg viteza da pođe s njim, obečavši mu pritom namjesništvo nad kakvim otokom ili kraljevstvo koje bude pridobio.Dok don Quijote na tim putovanjima bude živio u svojim fantazijama, Sancho će naprotiv misliti najprije na sebe, svoj trbuh i svoj džep,”Cijele te noći nije don Quijote spavao, nego je premišljao o svojoj vladarici Dulcineji, da udesi po onomu što je čitao u svojim knjigama, kako su vitezovi bez sna provodili mnoge noći po šumama i pustinjama zabavljeni mislima na odabranice svoga srca.Ali nije tako proveo noć Sancho Panza, jer on je ljudski napunio želudac, no nije ga napunio vodom od cikorije, pa je cijelu noć prespavao.”



Dijalog između don Quijotea i Sancha Panze


Djelo se zasniva na sukobu dva svjeta, a to se vidi u dijalozima između don Quijotea i Sancho Panze.Naš bistri vitez zamišlja pustolovine na svakom koraku, te glavom bez obzira srlja u njih ne mareći na Sanchova upozorenja( “ne mareći što mu Sancho Panza dovikuje i kazuje da su ono na što on navaljuje uistinu vjetrenjače a nisu gorostasi”).Dok Don Quijote podučava Sancha viteškom kodeksu, Snacho upozorava da će se on toga pridržavati sve dok se sam ne nađe u opasnosti, “ako uzmoram braniti sebe, neću ja mnogo pazti na te zakone”, u tim rječima vidimo da Sancho prestavlja tipičnog renesansnog čovjeka koji neće pustiti da ga netko premlati zbog viteških zakona.Taj način gledanja na svijet Cervantes sukobljava sa fiktivnim pogledom na svijet od strane don Quijota.Taj sukob svijetova Cervantes majstorski prikazuje kroz različite dogodovštine čiji su sudionici don Quijote i Sancho Panza.



Don Quijote poražen ili pobijeđen?

Pitanje u naslovu postavljaju si svi čitatelji ovog romana.Don Quijote na kraju svake svoje pustolovine biva poražen, pretučen i ponižen.Ali on upornu nastavlja dalje “da osvećuje krivice, da priskakuje udovicama u pomoć, da zakriljuje djevice”.On u svojoj ludosti ide protiv onog što su postali ideali renesansnog čovjeka.U stvari don Quijote donosi ono malo mašte što nedostaje svjetu koji pomalo opada zarobljen u svojoj realnosti.Time don Quijote zadobija simpatije ljudi koje sreće na svojim putovanjima i koji mu pomažu u njegovim svetim ciljevima da bi se malo zabavili.Don Quijote je “doduše pobijeđen od tuđe ruke, ali je pobjednik nad samim sobom, a to je, kako mi je on govorio, najveća pobijeda što se može poželjeti”.

Donkihotizam

U čestoj je porabi pojam donkihotizam (donkihotstvo, donkihoterija) koji potječe, gledaj čuda, od imena don Quijotea, glavnog lika Cervantesovog romana.Znači smiješan, nesuvremen, besmislen pohvat.
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://hrvatskijezik.forumotion.com
Admin
Admin


Broj postova : 483
Age : 52
Registration date : 14.07.2007

PostajNaslov: Re: Miguel de Cervantes Saavedra:-Don Quijote   uto srp 17, 2007 3:21 pm

Don Quijote i njegov sluga Sancho Panza putovali su u klanac Lapice u potrazi za pustolovinama. Na polju kojim su putovali bile su vjetrenjače. Čim ih je ugledao don Quijote se zaletio na njih misleći da su to gorostasi. Njegov sluga ga je htio zaustaviti ali mu to nije uspjelo.Kad je došao blizu vjetrnjača don Quijote uzeo je koplje i zaletio se na prvu vjetrenjaču. Propiknuo je krilo vjetrnjace koje se okretalo. Krilo ga je podignulo skupa s kopljem i zatim ga bacilo na pod. Nedugo zatim dosao je njegov sluga i pomogao mu ustati se. Nakon toga nastavili su svoj put. Koplje je bilo polomljeno pa je don Quijote odlućio napraviti novo. Drugog dana stigli su u klanac Lapice. Na svom putu sreli su dva fratra i kočiju sa nekom gospođom iz Vizcaye. Don Quijote je mislio da su fratri otmičari te se zaletio na njih sa svojim kopljem. Nakon što je skoro probio jednog fratra, fratri su se prestrašili te pobjegli. Don Quijote se zatim približio kočiji kako bi razgovarao sa gospođom. Konjušar koji je vidio da don Quijote ne želi pustiti kočiju, nego želi vratiti kočiju u Toboso, napao je don Quijota i oni su se uskoro našli u dvoboju mačevima. Svi su htjeli spriječiti taj dvoboj ali nitko nije uspio.
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://hrvatskijezik.forumotion.com
Admin
Admin


Broj postova : 483
Age : 52
Registration date : 14.07.2007

PostajNaslov: Re: Miguel de Cervantes Saavedra:-Don Quijote   uto srp 17, 2007 3:22 pm

Riterski romani bilui su veoma popularna lektira u Spaniji Servantesovog doba.NJihov uticaj na citalacku publiku nije se ogledao samo u popularnosti,nego i u izgradjivanj ukusa i uspostavljanju moralnih vrijednosti pojedinaca i drustva.Nudili su izopacenu sliku dostojanstva,casti ljubavi i zene.Raspirivali su mastu omladine podsticali neprimerno ponasanje koje se kvalifikovalo kao budalastina ili ludilio.Ima mnogo anegdota koje svedoce o poraznom djelovanju riterskih romana na pojedinca, porodicu i drustvo.Jedan riter vracajuci se iz lova,zacuo je kknjavu svoje zene dece i slugu.Preplasen i zabrinut pitao je pitao je da li je umro neko od clanova porodice.Dobio je vijest da je umro Onazis junak tada popularnog riterskog romana.I vlast je reagovala na riterski roman:zakon Karla Petoga zabranila je prodavanje i stampanje riterskih romana u Spaniji.Servantes je krenuo protiv ove posasti romanom Don Kihot.Don kihot je veliki roman:900 stranica velikog formata.Fabula je veoma razvijena i razgranata u mnogo digresija.Veliki je broj likova prko 600 likova iz razlicitih staleza i profesija.Sve to govori o epskoj sirini romana.Romanska prica nije iz jednog komada,monolitna i cvrsta.Postoji osnovna linija price koja prati glavne protagoniste romana.Don Kihota i Sanco Pansu.Ova prica nema kulminaciju liniju razvoja ,vec je mozaicna.U romanu ima mnogo price koja ima epizodu digresije u odosu na ostalu pricu:
-o zabavnom i velikom istrazivanju koje su zupnik i berberin obavili u biblioteci naseg ostroumnog plemica.
-u kojoj se dovrsava prica o pastirici Marseli,s drugim dogadjajima;
-u kojoj se kazuje "Novela o nerazumnom radoznalcu";
-u kojoj se nastavlja pustolovina Viteza od Sume;
-u kojoj se kazuje o svadbi bogatih Kamaca
Ovakvo konponovanje romana cini ga lakim,opustenim i prijamcivim.Tome doprinosi i odsustvo dramske tenzije i emotivnih sudara.
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://hrvatskijezik.forumotion.com
Admin
Admin


Broj postova : 483
Age : 52
Registration date : 14.07.2007

PostajNaslov: Re: Miguel de Cervantes Saavedra:-Don Quijote   uto srp 17, 2007 3:23 pm

Don Kihot
Don kihot je idealista i sanalica koja se ostro sudara sa stvarnoscu u kojoj vladaju norme gradjanskog drustva.On je tragicar i zanesenjak,mudra luda ,velikodusan i plemenit.Srecan je kad pomaze potlacenim prezire bogate i ceni slobodu u siromastvu.U romanu su ideali i stvarnost postavljeni u antiteicnom odnosu.Prvi ideal Don Kihota je renesansni ideal humanizma, slobode i pravde.Takav ideal je u stvarnosti u kojoj se pojavljuju gluposti,mastarije.Utome je paradoks sukoba ideala i stvarnosti.Don Kihotovi podvizi dogadjaju se u nevreme.On kao da je prespavao jednu epohu koja je donela promenu.Novo vreme je probleme resavalo sredstvima uredjene drzave a ne avanturistickim podvizima.Kihot je dijelovao anarhno i zato je bio smijesan.Sustina nesporazuma Don Kihota i sredine je u tome sto ovaj za plemenite ciljeve koristi neadekvatna sredstva.Zato se njegova plemenitost izopacava.U Don Kihotu ima ostre parodije i segacenja kojima je izlozen Don Kihot.Ima situacija kada se Don Kihot sagledava kao beskrajna i nepopravljiva luda.Sto se oni vise smije Don Kihotu to je on blize cutaocevoj naklonosti.Hajnrih Hajne dok je u detinjstvu citao Servantesov roman,plakao je dirnut stradanjem Don Kihota.
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://hrvatskijezik.forumotion.com
Admin
Admin


Broj postova : 483
Age : 52
Registration date : 14.07.2007

PostajNaslov: Re: Miguel de Cervantes Saavedra:-Don Quijote   uto srp 17, 2007 3:23 pm

Sančo Pasa
Sanco Pansa je seljak i konjusar,nepismen i ne obrazovan, ali trezven i bistar ali domisljat i zdrave pameti. Ima kod njega onih osobina koje nosi iz siromasnih sredina izlozenih svim mogucim nedacama: oprezan je i nepoverljiv lukav i lazljiv. Sanco Pansa umesan i sposoban da se snadje u svakoj situaciji, prirodan je i pravedan. Iako je realista, materijalista, okrenut zivotu, on nije koristoljubiv: na kraju guvernerstva reci ce: "Go sam dosao ovde i go i odlazim". Postenje je mjerilo zivota: Milija mi je mrvica moje duse nego sve moje tijelo". Najbolja pozitivna potvrda karaktera Sanco Panse su rijeci njegovog gospodara Don Kihota: "Ono sto sam ja , dok sam bio lud, hteo da mu dam namesnistvo nad ostrvom, sad, kad sam pri zdravoj pameti, dao bih mu i kraljevstvo, da mogu, jer to zasluzuj njegova dobrodusnost i njegova vrednost". Odnos Don Kihota i Sanco Panso je slozen. Iz istog su sela i razlicitog su socijalnog stanja, razlicitog intelektualnog nivoa. Sanco Pansa ne odobrava sve postupke svoga gospodara Don Kihota, ali on nema nacina da se kao sluga suprostavi tim postupcima jer je sluga koji mora da slusa. Zato ce Sanco da gundja, gundjanjem da izrazava svoje nezadovoljstvo, da kritikuje gospodara. Svesni su nedostataka onoga drugog, dobronamerne rijeci upucuju obojica onom drugom sa namjerom da posavjetuju i pomognu. NJihova su stanovnistva razlicita. Sanco kao siromah i seljak, pre svega kao trezven i realistican covjek, potpuno je prozaican. Bas zato se oni skladno dopunjavaju i uspevaju da budu prvrzeni jedan drugome i verni uprkos povremenim nesuglasicama i verbalnim sukobima.
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://hrvatskijezik.forumotion.com
Admin
Admin


Broj postova : 483
Age : 52
Registration date : 14.07.2007

PostajNaslov: Re: Miguel de Cervantes Saavedra:-Don Quijote   uto srp 17, 2007 3:23 pm

Don kihot nije jednodimenzionalna licnost, mjenja se on tokom romaneskopg zivota, mjenja se i citav stav prema njemu. Na pocetku je to Alonso Kihada, siromasni plemic koji ima samo slugu, domacicu i sinovca, a od imanja malo zemlje, malo ovaca i nesto golubova. Potom je on zaneseni cityalac riterskih romana koje gutai postepeno prelazi iz sveta stvarnostiu svet romana. Sve sto je procitao svatio je ozbiljno, sve postupke vitezova odobravao je i podrzavao, sam je osetio potyrebu da kreneu svet kao vitez koji ce biti kao zastitnik ponizenih i siromasnih. NJegova psiha je poremecena, ne moze da razlikuje stvarnost svakodnevnog zivota od izmisljene stvarnosti romana. U tradiciji srednjovekovnih vitezova Alonsa Kihada
-uzima vitesko ime :"Don Kihot od Mance,
-za stitonosu je imenovao suseda Sanco Pansu,
-za konja je uzeo ragu i dao mu ime Rosinant,
Da bi osvojio srce svoje dame ,koja ga jos ne prihvata on polazi i svet kao lutajuci vitez za velikim podvizima koji ce ga proslaviti i omeksati srce voljene dame kojoj posvecuje zivot. Za njega je krcma zamak koji treba osvojiti, grupa trgovaca je grupa lutajucih vitezova, vetrenjace su divovi koje treba pobjediti,. putbicka kolona je skup carobnjaka koje treba unistiti, stada ovaca su sukobljene neprijateljske vojske, mesine s vinom su divovi. U svim tim situacijama djelovanje Don Kihota je nerazumno, anarhno i smesno. Smeje mu se pisac, smeju mu se akteri romansne price. Zanimljivost i slozenost Don Kihot kao knjizevnog junaka nije samo u njegovom mjenjanju kroz roman. On je veoma zanimljiv zato sto je veoma slozena licnost sa bogatim registrom karakternih crta koje se cesto ispoljavaju u jednoj istoj situaciji.
Smisao i značenje
Servantesova polazna stvaralacka namera bila je ismevanje viteskih romana,njihove praznine i besmislenosti anarhnosti i stetnog zaludjivanja citalaca.Tako je nastala parodija na iluzionizam i irealizam viteskih romana.Parodija prozima cijeli roman,ona je ostra ,neobuzdana i nemilosrdna.Ismeva Servantes i vreme i ljude,i seljake i plimice.Ruga se svojim junacima,ruga se pisanju i pripovedanju izmisljanju prica i njihovom oblikovanju.NJegovoj poruzi ne izmicu vlast i vladaoci,upravljanje i upravljaci,crkva i njene dogme.Ostvarujuci polaznu zamisao,Servantes je u roman svoje znanje o naopakom svetu,praznim iluzijama,surovoj stvarnosti.Uneo je u roman pametne lude i lude mudrace;uneo je i mnogo vise nego je namjeravao a to nije mislijo reci a rekao je nije lako dokuciti:podtekst i skrivena znacenja tek nude iznenadjenja.Servantes je stvarao u vreme inkvizicije,kada su spaqljivani i pisci i njihove knjige,i naucnici i njihova naucna djela.Dok je pisao Don Kihota rukovodile su ga dve stvari:ljudsko nezadovoljstvo svetom i zivotom i strah od lomace.U tom procepu nastajao je Don Kihot,njegova prica i junaci,slika stvarnosti i drustva.Nije bez razloga Don Kihot otisao u svet iluzija jer nije imao gde drugo.To najbolje zna Servantes iz svog zivota:heroj i rodoljub zivi u bedi i zdravlju.
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://hrvatskijezik.forumotion.com
erato



Broj postova : 5
Registration date : 04.09.2007

PostajNaslov: Re: Miguel de Cervantes Saavedra:-Don Quijote   uto ruj 04, 2007 6:03 pm

Draga Adminko!

Vec sam pitala na podforumu za 2. razred - radis li cijelog DQ ili samo neke dijelove?
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Admin
Admin


Broj postova : 483
Age : 52
Registration date : 14.07.2007

PostajNaslov: Re: Miguel de Cervantes Saavedra:-Don Quijote   sub ruj 08, 2007 10:38 pm

samo neke dijelove ali im dam da pročitaju-oni napredni
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://hrvatskijezik.forumotion.com
erato



Broj postova : 5
Registration date : 04.09.2007

PostajNaslov: Re: Miguel de Cervantes Saavedra:-Don Quijote   ned ruj 16, 2007 4:35 pm

hvala ti!
ja sam ima dala da citaju sazeto uzdanje, oko 150 stranica. nesto cemo raditi na satu, a neki su vec sve procitali.
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Sponsored content




PostajNaslov: Re: Miguel de Cervantes Saavedra:-Don Quijote   Today at 7:33 pm

[Vrh] Go down
 
Miguel de Cervantes Saavedra:-Don Quijote
Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh] 
Stranica 1 / 1.
 Similar topics
-
» Miguel Nieto

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
hrvatskijezik :: 1 RAZRED :: 1 RAZRED-
Forum(o)Bir: