hrvatskijezik

hrvatski jezik za srednje škole
 
Početna stranicaPočetna stranica  PortailPortail  FAQFAQ  PretraľnikPretraľnik  RegistracijaRegistracija  ČlanstvoČlanstvo  Korisničke grupeKorisničke grupe  Login  

Share | 
 

 POREMEĆAJ PAŽNJE, HIPERAKTIVNI POREMEĆAJ

Prethodna tema Sljedeća tema Go down 
Autor/icaPoruka
Admin
Admin


Broj postova : 483
Age : 52
Registration date : 14.07.2007

PostajNaslov: POREMEĆAJ PAŽNJE, HIPERAKTIVNI POREMEĆAJ   pon lis 01, 2007 10:20 pm

A = Attention /pažnja, pozornost/
D = Deficit /deficit, nedostatak/
H = Hyperactivity
D = Disorder /poremećaj/
Razvojni poremećaj samokontrole, poznat kao hiperaktivnost, zapravo je poremećaj pažnje koji je često praćen nemirom i impulzivnošću. Razvojni poremećaj koji se izučava od početka 20.stoljeća.
Dosadašnji nazivi: Minimalno moždano oštećenje, Minimalna cerebralna disfunkcija – MCD, Minimalna moždana disfunkcija, Hiperaktivnost, Psihoorganski sindrom, Hiperkinetski poremećaj
Deficit pažnje - ADD, ADHD
Prema Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje – DSM-IV (1994), bitno obilježje tog poremećaja je trajni model nepažnje i /ili hiperaktivnog-impulzivnog ponašanja koji je češći i teži od tipičnog za osobe odgovarajućeg razvojnog stupnja (DSM-IV).
Smetnje se javljaju na područjima:
motorike /nemir, nespretnost, nestabilnost, crtež ne odgovara dobi/
pažnje /kratkotrajna, neselektivna, - nije uspostavljena hijerarhija važnih i manje važnih događaja, svaki podražaj je za dijete jednako važan/, zamor
emocija i socijalnih odnosa /teškoće u kontroli poriva, nedostatak kočnica na somatskom i na emocionalnom planu/- impulzivnost, eksplozivnost, nizak prag tolerancije na frustraciju, nepredvidljivost, prisustvo agresivnosti, „loši“ i „dobri“ dani, dezorganiziranost
na planu percepcije / loša procjena veličina, udaljenosti, odnosi L/D, loša orjentacija u vremenu, loša sposobnost precrtavanja figura, problemi u razlikovanju dijela od cjeline
u području kognitivnih funkcija /loše apstraktno mišljenje, dezorganizirano razmišljanje, teškoće u stvaranju koncepta, teškoće pamćenja; poremećeji čitanja, pisanja, računanja.../
Karakteristična ponašanja djeteta s ADHD sindromom
izrazita nestrpljivost
psihomotorni nemir
poteškoće u organizaciji (zaboravljaju, gube, zameću pribor, knjige, upute...)
radi prebrzo i čini “nepotrebne“ greške
na pitanja odgovara prebrzo, bez razmišljanja
nije sposobno slijediti upute koje se daju cijeloj grupi
ne uspijeva upamtiti uputu iako nema poteškoća s pamćenjem
pismeni radovi su mu najčešće “zbrkani”
nespretno je, ispadaju mu stvari, lako posrne i padne
pretjerano je pričljivo
često mijenja aktivnost ostavljajući prethodnu nedovršenu
često mnogo pita a ne dočeka odgovor
lako ga je omesti u bilo kojoj aktivnosti
sklono povesti se za „bučnijom“ djecom
neujednačen uspjeh u različitim predmetima
ne uspijeva misliti na logičan i razumljiv način
Osnovni simptomi ovog poremećaja su:
hiperaktivnost, impulzivnost, nepažnja
HIPERAKTIVNOST se očituje u slučajnoj aktivnosti koja je neorganizirana i nije usmjerena prema postavljenom cilju.
IMPULZIVNOST je reagiranje koje ne uključuje razmišljanje o mogućim posljedicama ponašanja.
NEPAŽNJA se očituje u teškoćama koncentracije, pojačanoj distraktibilnosti, smanjenom rasponu pozornosti, nedovoljnoj sposobnosti slušanja što otežava sljeđenje uputa, te problemu završavanja započetih aktivnosti.
Teškoće zbog nedostatka inhibicije - hiperaktivnosti:
često tresu rukama ili nogama ili se vrpolje na stolici
ustaju sa stolice u razredu ili negdje drugdje gdje se očekuje da ostanu na mjestu
često pretjerano trče ili se penju u situacijama u kojima je to neprikladno
često imaju teškoća ako se treba mirno i tiho igrati ili obavljati slobodne aktivnosti
često su u pogonu ili kao da ih pokreće motor
često pretjerano pričaju
Teškoće zbog nedostatka inhibicije impulzivnosti:
teškoće s odgađanjem odgovora - često “istrčavaju” s odgovorima prije nego je dovršeno pitanje
nestrpljivost – npr. često imaju poteškoća s čekanjem reda
teško odgađaju zadovoljavanje želje, teško čekaju neki događaj - manjak planiranja
teško se odupiru trenutnom iskušenju
često prekidaju ili ometaju druge (npr. upadaju u razgovor ili igru)
bavljenje potencijalno opasnim aktivnostima bez razmišljanja o mogućim posljedicama, ponašanje često dovodi do nezgoda
česta ponašanja: ne slušaju zapovijedi, upute, započinju razgovor u neprikladno vrijeme, pretjerano prekidaju druge, ometaju druge, grabe tuđe predmete, diraju stvari koje ne bi smjeli, ludiraju se, drugi se mogu žaliti da ne mogu doći do riječi
Simptomi impulzivnosti mogu dovesti do kršenja obiteljskih, interpersonalnih i edukacijskih pravila, posebice u adolescenciji. Uz impulzivnost se često javlja EMOCIONALNA NESTABILNOST koja se izražava kroz:
nisku toleranciju na frustracije
provale bijesa
socijalno povlačenje (izolacija, osamljivanje)
okrivljavanje drugih za vlastite probleme
pretjerana osjetljivost na kritiku
TEŠKOĆE VEZANE UZ ADHD
nisko samopoštovanje
slab školski uspjeh - javlja se na nekoliko načina
o neka djeca su općo enito neuspješna
o neka su ciljano neuspješna (npr. povijest ili čo itanje lektire)
o kod nekih je problem snižena inteligencija (rijetko)
konflikti s autoritetima
o Njihovo stanje čo esto dovodi do konflikata s autoritetima u školi i obitelji, jer se nemogućo nost primjerenog posvećo ivanja zadacima koji zahtijevaju trajniji mentalni napor čo esto tumačo i kao znak lijenosti, slabog osjećo aja odgovornosti i suprotstavljanja
o U obitelji su čo esto poremećo eni odnosi roditelj - dijete jer različo itost simptomatskog ponašanja navodi roditelje na uvjerenje da je problematičo no ponašanje namjerno
o Njihovo stanje čo esto dovodi do konflikata s autoritetima u školi i obitelji, jer se nemogućo nost primjerenog posvećo ivanja zadacima koji zahtijevaju trajniji mentalni napor čo esto tumačo i kao znak lijenosti, slabog osjećo aja odgovornosti i suprotstavljanja
sekundarni poremećaji ponašanja
anksioznost i depresija
noćno mokrenje
poremećaji govora i jezika
alergije, poremećaji spavanja, noćne more
U obitelji su često poremećeni odnosi roditelj - dijete jer različitost simptomatskog ponašanja navodi roditelje na uvjerenje da je problematično ponašanje namjerno
ETIOLOGIJA
Prema različitim teorijama i istraživanjima uzroci se nalaze u području
-nasljeđivanja
-poremećenog funkcioniranja mozga
-neurobioloških poremećaja
-socijalnih poremećaja
-patologije obiteljskih odnosa
-emotivnih problema
Prema najnovijim istraživanjima
poremećaj ima u najvećoj mjeri biološku osnovu ( ili oštećenja mozga ili poremećaji u razvoju mozga), čemu u velikoj mjeri doprinose genetski i nasljedni faktori.
Posebno su zahvaćeni frontalni režnjevi, odnosno centri koji su odgovorni za inhibiciju ponašanja, ustrajnost, otpornost na distrakciju i samokontrolu.
Učestalost pojavljivanja, spol i dob
ADHD se javlja prije 7.godine života. Dijagnozu je teško postaviti prije 4. – 5. godine života jer je karakteristično ponašanje djece te dobi varijabilnije, a postavlja im se i manje zahtjeva za trajnijim održavanjem pažnje.
Procjenjuje se da se ADDH javlja kod 5-7 % školske djece i to 4 do 5 puta češće kod dječaka nego kod djevojčica.
Hiperaktivnost i impulzivnost se čine da nestaju ili slabe s godinama, ali nemogućnost pažnje i nedostatak organizacije ostaju nepromijenjeni.
Značajni faktori u procesu dijagnostike:
- ciljani intervju s djetetom, roditeljima, nastavnicima
- podaci o razvoju (ponašanju, bolestima, poremećajima)
- dijagnostičke ljestvice
- laboratorijski nalazi
- analiza snimaka i rada mozga
- tjelesni pregled djeteta
Druga stanja koja mogu izgledati kao ADHD
poremećaji vida i sluha
epileptički napadaji
traume glave
akutne ili kronične medicinske bolesti
loša prehrana
nedostatak spavanja
nuspojave nekih lijekova ili droga

Čarobni štapić za ovakve teškoće ne postoji, a kada bi postojao bio bi sastavljen od:
§ strpljenja
§ smirenosti
§ optimizma
§ pohvale kada god je to moguć§ e
Od izuzetne važnosti je suradnja roditelja i učitelja!.
7 OSNOVNIH PRINCIPA ODGOJA DJETETA S ADHD SINDROMOM
1. Neposredna povratna informacija i posljedice
Kada se želi promjeniti nepoželjna ponašanja, djetetu treba pružiti nagradu i povratnu informaciju kada se ponaša na poželjan način i brze negativne posljedice za nepoželjno ponašanje.
2. Pružajte češće povratnu informaciju
Hiperaktivna djeca trebaju povratne informacije i posljedice brže i češće nego druga djeca.
Npr. umjesto da čekate da dijete završi sa rješavanjem cijelog listića zadataka, da biste ga pohvalili, vi mu dodijelite nagradni bod za svaki riješeni zadatak
3. Koristite veće i snažne posljedice
Kako bi ga se potaknulo da završi neki zadatak, poštuje pravila ili da se dobro ponaša, ono treba snažnije posljedice nego druga djeca.
Priroda samoga poremećaja zahtjeva da se koriste veće, značajnije i ponekad materijalne posljedice kako bi se razvila i održala pozitivna pažnja hiperaktivnog djeteta.
4. Koristite poticaje prije kazne
Kod hiperaktivne djece naročito vrijedi pravilo pozitivno prije negativnog
Kada želite promjeniti neko nepoželjno ponašanje, potrebno je odlučiti kojim pozitivnim ponašanjem ćete ga zamijeniti.
5. Nastojte biti konzistentni
znači svaki puta reagirati na određeno ponašanje ili situaciju, po mogućnosti na isti način
6. Imajte na umu prirodu poremećaja
Pokušajte se distancirati od situacije
Nemojte dozvoliti da Vaš vlastiti osjećaj vrijednosti postane vezan uz to jeste li ili ne uspijeli “pobijediti “ neko ponašanje.
Kada situacija izmakne kontroli ili ne završi onako kako ste Vi predvidjeli, nikako nemojte zaključiti da ste Vi loš učitelj ili loša osoba.
7. Vježbajte opraštanje
Opraštanje je pre-važan princip u odgoju djeteta, no često ga je teško provoditi u svakodnevnom životu.
Vježbanje opraštanja znači razmisliti o djetetovim ” prijestupima” i oprostiti mu ih; zatim pustite da Vas prođu osjećaji ljutnje, razočarenja, zamjeranja, povrede i naposlijetku oprostite sami sebi za pogreške koje ste napravili u odgoju toga dana.

Pripremila Alma Rovis Brandić, socijalni pedagog u OŠ Petra Zrinskog, Zagreb
Korištena literatura:
1. ”Dijete izvan kontrole” Iva Prvčić , psiholog i Mihaela Rister, psiholog, Psihotrauma centar, Klaićeva 16, Zagreb
2. ”Hiperaktivno dijete”, dr.Dubravka Kocijan Hercigonja, Naklada “Slap” 1997.
3. “ADHD i mogućnosti primjene oligo i fito terapije”, predavanje prof.Alfredo Torti
4. “Pristup hiperaktivnom učeniku”, mr.sc. Snježana Sekušak-Gale
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://hrvatskijezik.forumotion.com
 
POREMEĆAJ PAŽNJE, HIPERAKTIVNI POREMEĆAJ
Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh] 
Stranica 1 / 1.

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
hrvatskijezik :: RODITELJI I ŠKOLA-
Forum(o)Bir: