hrvatskijezik

hrvatski jezik za srednje škole
 
Početna stranicaPočetna stranica  PortailPortail  FAQFAQ  PretraľnikPretraľnik  RegistracijaRegistracija  ČlanstvoČlanstvo  Korisničke grupeKorisničke grupe  Login  

Share | 
 

 BULLYING

Prethodna tema Sljedeća tema Go down 
Autor/icaPoruka
Admin
Admin


Broj postova : 483
Age : 52
Registration date : 14.07.2007

PostajNaslov: BULLYING   pon lis 01, 2007 11:54 pm

Posljednjih godina velika se pozornost pridaje bullying-u tj. nasilju u školama. Škole su samo jedno mjesto odvijanja takve vrste nasilja. Ono se pojavljuje među studentima, na poslu (engl. Mobbing), u vojsci, a najnovija istraživanja pokazuju pojavu bullying-a i na Internetu (engl. Cyberbullying). Što je to zapravo, kako se prepoznaje, kako se sprječava, kako se pomaže žrtvama, a kako nasilnicima, koje su posljedice koje bullying ostavlja?

Odgovore na sva ta pitanja istražuju psiholozi, sociolozi, pedagozi, ali i mnogi drugi stručnjaci ne bi li se pokušalo stati tome na kraj ili, ako se to već ne uspijeva, barem pokušalo smanjiti opseg koji je takva vrsta nasilja poprimila. Bullying danas predstavlja ozbiljan društveni problem, a u borbi protiv bullying-a tj. u borbi za prava žrtava bullying-a (djece, studenata, zaposlenika) nastale su brojne ustanove i organizacije, koje se bave tim problemom.

Što je bullying?
Hrvatska riječ za bullying je nasilje, a tako glasi i definicija. Dakle, bullying je svojevoljno, svjesno, namjerno i uzastopno nasilno ponašanje prema nekome. Nasilno ponašanje se razlikuje ovisno o kakvim se žrtvama radi tj. između kakvih (skupina) ljudi te se može podijeliti na verbalno i fizičko. Unutar ta dva oblika razlikuju se seksualno, ekonomsko i emocionalno nasilno ponašanje.

Fizičko nasilje predstavlja negativne postupke koje neka osoba vrši nad drugom osobom, a primjenom fizičke sile. Takvo ponašanje je najčešće među djecom, a podrazumijeva guranje, udaranje i nanošenje ozljeda.

Ekonomsko nasilje je oblik nasilja koji se također odvija uporabom fizičke sile, ali mu cilj nije fizičke ozlijede osobi, već uništiti ili ukrasti nečije stvari (krađa novca na silu, namjerno uništavanje nečijih stvari...).

Seksualno nasilje predstavlja neželjene fizičke kontakte ili uvredljive verbalne komentare seksualnog značenja.

Emocionalno nasilje čine postupci štetni za psihološko stanje žrtve, a mogu se odvijati bez direktnog fizičkog ili verbalnog kontakta s osobom.

Sada kada je ta pojava definirana, postavlja se pitanje kad se prvi put pojavila? Prve znakove bullying-a pronalazimo već u doba ropstva. No, međutim tada se takvo ponašanje nije zvalo nazivom "bullying". Od tog vremena pa sve do danas nasilje se pojavljivalo u različitim oblicima, no međutim nikad nije nestalo. Teško je vjerovati da će ikad i nestati, jer je to način na koji se pokazuje "tko je glavni". Jedino što preostaje jest da se spriječe veliki razmjeri te pojave i ublaže posljedice koje nastaju.
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://hrvatskijezik.forumotion.com
Admin
Admin


Broj postova : 483
Age : 52
Registration date : 14.07.2007

PostajNaslov: Re: BULLYING   pon lis 01, 2007 11:54 pm

BULLYING MEĐU DJECOM I STUDENTIMA

Što je, gdje se odvija i kako?

Nasiljem među djecom smatra se kad jedno ili više djece namjerno i uzastopno uznemiruje napada ili ozljeđuje drugo dijete, koje se od tih napada ne može obraniti. Ovakve pojave se najčešće odvijaju u školi i to na mjestima koja su izvan kontrole nastavnika ili drugih odraslih osoba (WC, hodnici, školska igrališta...). Postoje različiti oblici nasilja među djecom. Gruba podjela bila bi na verbalno i fizičko, no zapravo se nasilje može podijeliti na četiri podvrste: emocionalno, seksualno, kulturno i ekonomsko nasilje. Slijede primjeri svake vrste nasilja:

Fizičko: udaranje, guranje, štipanje, čupanje za kosu...

Verbalno: vriježanje, ismijavanje, zadirkivanje ("Debela!Debela! ", "Marko nema mamu!")

Emocionalno: isključivanje žrtve iz zajedničkih aktivnosti razreda ili dječje grupe; ignoriranje; ogovaranje

Seksualno: neželjeni fizički kontakti; uvredljivi komentari ("Imaš dobru guzu!"...)

Kulturalno: vrijeđanje na nacionalnoj, religijskoj ili rasnoj osnovi ("Cigane!", "Kučko!", "Crnjo!")

Ekonomsko: krađa i iznuđivanje novca
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://hrvatskijezik.forumotion.com
Admin
Admin


Broj postova : 483
Age : 52
Registration date : 14.07.2007

PostajNaslov: Re: BULLYING   pon lis 01, 2007 11:55 pm

Zašto se djeca nasilno ponašaju?
Odgovor nije jedinstven. Postoji više razloga zbog kojih se djeca nasilno ponašaju. Prvi razlog, koji se odmah nameće, jest nedostatak odgoja tj. loša obiteljska iskustva. Poznato je da dijete uči po modelu, a ako je model neispravan, naučeno ponašanje je također neispravno. Ukoliko se djetetu u obitelji ne pridaje dovoljno topline i brige te ako je ono stalno izloženo nasilnom ponašanju od strane roditelja, bilo prema njemu ili među njima, dijete se počinje tako ponašati i prema svojim vršnjacima, misleći da je takvo ponašanje ispravno.
Postoje i živahna djeca, često nazivana hiperaktivna, s viškom energije i bez strpljenja. Ona su podložnija nasilničkom ponašanju, a i okolina ih tako doživljava i pripisuje im zločestoću. Tada se ona, u skladu s pripisanim osobinama i počnu tako ponašati.
Škola može biti također jedan od razloga nasilnog ponašanja. Ukoliko neko dijete nije u razredu, među svojim vršnjacima, prihvaćeno i ako ga se ne poštuje, takva situacija može u djetetu razviti nasilničko ponašanje. Na taj način dijete pokušava zastrašiti ostalu djecu i oduprijeti se neprihvaćanju među vršnjacima.

Tko su nasilnici?
Neke "opće" osobine nasilnika bile bi želja za moći i kontrolom nad drugima. Čest konflikt s odraslima, antisocijalne osobine i sklonost ljutnji. Mogu i sami biti žrtve nasilja (od strane svojih vršnjaka ili obitelji), a mogu biti i "samo" organizatori nasilja (ne nužno vršiti nasilje). Kako pod pojmom "djeca" podrazumijevamo predškolsku, školsku i adolescentsku djecu, u skladu s tom podjelom bit će prikazane i osobine djece nasilnog ponašanja.

Znakovi nasilništva u djece predškolske dobi:
• neposlušni odraslima
• gledaju nasilje na televiziji, uživaju u nasilnim temama

Znakovi nasilništva u djece školske dobi:
• lošija pažnja i koncentracija; loš uspjeh u školi; ometanje nastave
• česte tučnjave s drugom djecom
• nisu strašljivi ili nesigurni te imaju razmjerno povoljan sud o sebi
• tjelesno snažniji od svojih vršnjaka i svojih žrtava
• fizički su uspješni u igrama, sportovima i borbama
• često u sukobu s odraslima

Znakovi nasilništva u adolescenata:
• fizički jači od svojih žrtava
• prkosno, drsko i agresivno ponašanje prema autoritetu
• loš školski uspjeh; bezrazložno izostajanje s nastave; isključivanje iz škole
• nagle ćudi, razdražljivi, impulzivni
• konzumiranje alkohola i droga
• sudjelovanje u krađama i vandalizmu


Tko su žrtve?
Žrtve su djeca koja po nekoj svojoj osobini odskaču od većine ostale djece (po boji kože, religijskoj pripadnosti, načinu hoda, visini, načinu odijevanja, nošenju naočala imenu i slično). Često se radi o tihoj, mirnoj i povučenoj djeci s malo samopouzdanja i velikoj povezanosti s rodteljima. Takva se djeca ne znaju "zauzeti za sebe"; žele se uklopiti, ali ne znaju kako i manjka im sigurnosti da od nastavnika potraže pomoć. Najčešće su to djeca, tek pristigla u novi razred; nadarena djeca; dijete iz drugih etničkih skupina; djeca s posebnim potrebama; djeca žrtve obiteljskog nasilja. Žrtve najčešće pokušavaju sakriti svoju situaciju od ostalih (roditelja, nastavnika) jer osjećaju krivnju za to što im se događa i misle da su sami krivi za to. Strah ih je progovoriti o tome, misleći da će se stvari time samo pogoršati, a ne popraviti.

Neke od osobina djece, žrtvi bullying-a su:
• strah od odlaska u školu (česti "simptomi" bolesti, glavobolje ili bolova u trbuhu, pred odlazak u školu
• odabiru "neobičan" put do škole i iz škole
• počinju "markirati" iz škole
• iz škole dolaze potrgane odjeće, oštećenih knjiga i izgladnjeli s neobjašnjivim modricama
• ostaju bez svojih stvari; kažu da "gube" džeparac
• često pitaju za novac (da ga daju nasilniku – inuđivaču)
• postaju povučeni i napeti; izgledaju tužno i plačljivo
• prijete samoubojstvom (ili ga čak pokušaju)
• česte noćne more
• odbijaju razgovarati o svojim problemima (onome "što nije u redu")
• neugoda pri izlasku pred ploču (pred razred)
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://hrvatskijezik.forumotion.com
Admin
Admin


Broj postova : 483
Age : 52
Registration date : 14.07.2007

PostajNaslov: Re: BULLYING   pon lis 01, 2007 11:55 pm

Koje su posljedice bullying-a?
Brojne su posljedice koje koje bullying kod žrtve, ali i kod nasilnika može izazvati.

Žrtve nasilnog ponašanja često postaju usamljeni, tužni, nesigurni, uplašeni pa čak i bolesni. To im sve predstavlja problem u daljnjem životu, u koji ulaze s manjkom samopouzdanja.

Kod nasilnika također ostaju posljedice, ukoliko se nasilničko ponašanje pravodobno ne zaustavi. Čest je slučaj, da osobe koje su u školi imale problema s nasilnim ponašanjem, kasnije u životu postaju osobe s kriminalnim ponašanjem.

Djeca promatrači tj. svjedoci nasilničkog ponašanja, također imaju posljedice i to u obliku veće tolerancije nasiničkog ponašanja u budućnosti.
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://hrvatskijezik.forumotion.com
Admin
Admin


Broj postova : 483
Age : 52
Registration date : 14.07.2007

PostajNaslov: Re: BULLYING   pon lis 01, 2007 11:56 pm

Kako pružiti pomoć
Žrtvi
• saslušati dijete i njegove probleme
• potražiti pomoć nastavnika i/ili stručnih osoba (pedagog/psiholog)
• ne poticati dijete da se samo odupire nasilju
• potaknuti dijete da se druži s ostalom djecom pri odlasku u i dolasku iz škole
• pratiti dijete do škole, ukoliko se nasilje tada odvija

Nasilniku:
• potaknuti promjenu nasilnikova stava o njemu/njoj samome/samoj
• pružiti pomoć u pronalasku načina za samopotvrđivanje i njegovanja samopoštovanja
• razgovorom objasniti posljedice nasilnog ponašanja
• biti primjer nenasilnog ponašanja
• obratiti se nastavniku ili stručnoj osobi (pedagog/psiholog)
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://hrvatskijezik.forumotion.com
Admin
Admin


Broj postova : 483
Age : 52
Registration date : 14.07.2007

PostajNaslov: Re: BULLYING   pon lis 01, 2007 11:57 pm

Bullying ili zlostavljanje djece od strane drugog djeteta ili djece može imati više oblika: fizički, emocionalni, verbalni, seksualni, cyberbullying ili kombinaciju navedenoga. Može uključivati jedno dijete koje zlostavlja drugo ili grupu djece koja zlostavljaju jedno dijete ili drugu grupu djece.

Na žalost, bullying je jako raširena pojava. Teško je uopće procijeniti koliko s obzirom na to da veliki broj djece nikada nikome ne ispriča što im se događa. Također, s obzirom na to da živimo u prilično nasilnom društvu, dječje izrugivanje, gurkanje, ismijavanje ili ignoriranje odrasli rijetko vide kao nešto više od običnog dječjeg nestašluka. Djeci pak, s obzirom na nasilje koje gledaju i slušaju svaki dan – od obiteljskih svađa do naslovnica dnevnih novina – bullying često preraste u zabavnu predstavu koju, ako nisu žrtve, sa zanimanjem i navijačkim poklicima ohrabruju.

Unatoč uvriježenom mišljenju da je zlostavljač obično dječak, i djevojčice i dječaci zlostavljaju. Razlika nije u kvantiteti već prije u načinima zlostavljanja. Djevojčice pretežno nanose emocionalnu bol verbalnim uvredama, ogovaranjem ili ignoriranjem. Dječaci su nešto "grublji", kako u verbalnom zastrašivanju tako i u fizičkim nasrtajima. Iako su neki zlostavljači veći i snažniji od žrtve, zlostavljača ima u svim veličinama i oblicima.

Nekoliko je elemenata nužno da bi moglo doći do bullyinga. To su: zlostavljač, žrtva, prilika i publika.

Zlostavljači su najčešće djeca koja su i sama na neki način zlostavljana. Ponekad, to su djeca koja prolaze kroz životne situacije u kojima osjećaju da nemaju nikakvu kontrolu nad onim što se događa, kao što je razvod roditelja ili teška bolest roditelja. To mogu biti djeca koja imaju slabo razvijene socijalne vještine, koja doživljavaju nasilje kao uobičajeni način komunikacije kod kuće, koja ne mogu ispuniti očekivanja obitelji ili škole. Oni zlostavljaju drugu djecu kako bi se osjećali kompetentni, uspješni, da bi imali osjećaj kontrole ili sebi dali oduška zbog osjećaja bespomoćnosti. Oni smanjuju žrtvu da bi onda pored nje izgledali veliki.

Žrtva, odnosno dijete koje je izloženo većem riziku da bude zlostavljano od druge djece, najčešće ima neke od sljedećih karakteristika:

nisko samopoštovanje, nesigurnost, nerazvijene socijalne vještine, osjetljivo je, lako se rasplače i uznemiri, ima neku vidljivu različitost (debelo je, nosi naočale, ima klempave uši i sl.), ili ne zna kako se zaštititi i izboriti za sebe.

Bullying se ne može dogoditi ako nema za to prilike. Školski hodnici, igrališta i zahodi obično imaju malu ili nikakvu superviziju odraslih što ih čini posebno plodnim tlom. No, bullying se može nastaviti ili započeti i u nekom drugom okruženju: u kvartu ili u autobusu kojim se dijete vozi u školu i kući. Moderna tehnologija nudi mnoge prilike za zloupotrebu šireći tako mogućnosti zlostavljaču da proganja svoju žrtvu gdje god ona bila.

Bullying obično uključuje i publiku. Publika može odigrati ključnu ulogu u zlostavljanju. Vrlo često publika reagira na zlostavljanje smijehom i pažnjom, podupirući tako nasilnika i ohrabrujući nasilje. Mnogi se ipak, unatoč tome što se smiju, u sebi osjećaju loše i teško im je gledati zlostavljanje. No, kako se boje istupiti iz gomile i time riskirati da i sami postanu žrtva, šute i igraju ulogu koju procjenjuju da je sigurnija. Rijetka su, ali postoje, ona hrabra djeca koja preuzmu inicijativu i pokažu zlostavljaču da to što radi uopće nije zabavno. Najbolja prevencija i najmoćnije oružje u borbi protiv bullyinga leži upravo u tome da publika preuzme kontrolu i spriječi zlostavljanje. Jedno hrabro dijete je malo, i može nastradati, ali grupu hrabre djece nitko ne može zaustaviti. Zlostavljač i žrtva su zarobljeni u zlostavljanju. Žrtva bi htjela promijeniti situaciju ali ne može jer je žrtva. Zlostavljač se može promijeniti, ali neće, jer izvlači neku čudnu nagradu iz maltretiranja drugih. Ali publika je stvarno moćna. Kako se postavi publika, tako će se razvijati situacija. Odluči li publika da zlostavljanje nije "cool", zlostavljač će najvjerojatnije prestati i povući se. U nekim je školama bullying stavljen pod kontrolu upravo djelovanjem na publiku, bez da se utjecalo niti na žrtvu niti na zlostavljača. Najbolje strategije publike su: ignoriranje, zbunjivanje zlostavljača odvlačenjem pažnje, pažljivo konfrontiranje zlostavljača s činjenicom da to što radi nije nikome zabavno, započinjanje diskusije u razredu o tome kako spriječiti bullying u svom razredu i u svojoj školi.
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://hrvatskijezik.forumotion.com
Admin
Admin


Broj postova : 483
Age : 52
Registration date : 14.07.2007

PostajNaslov: Re: BULLYING   pon lis 01, 2007 11:58 pm

Bullying nije dječja igra

Djeca se često šale ili komuniciraju na načine koji uključuju ruganje ili gurkanje. Za razliku od dječje igre, u kojoj su dvije strane ravnopravne, ili se nadmoć izmjenjuje od situacije do situacije, bullying uključuje neravnotežu moći u kojoj je zlostavljač uvijek i stalno nadmoćan. Isto tako, kod dječje igre emocionalni ton se izmjenjuje od smijeha do ljutnje, no zadržava blagi intenzitet. Bullying uključuje trajnu i vrlo često intezivnu uznemirenost, bespomoćnost i patnju žrtve, dok je zlostavljač obično hladan, okrutan i kontrolira situaciju.

Bullying nije nasilni napad

Bullying se razlikuje od nasilnog napada na više načina. Prvo, u napadu se obično koriste šake, noževi i drugo oružje dok je kod bullyinga najčešće više izraženo emocionalno, a manje fizičko nasilje. Obično se radi o blažim oblicima fizičkih napada, najviše o naguravanju, prijetnjama nasiljem, uzimanju stvari i šamaranju. Drugo, nasilni napad događa se najčešće samo jedan puta, dok bullying traje i ponavlja se. Čak i dok nema izrugivanja ili drugih oblika bullyinga, žrtva strepi svaki dan očekujući nove nalete agresije.To nalikuje strahu vojnika na ratištu: i kada je zatišje osoba je napeta i stalno na oprezu. Taj strah postaje sastavni dio života, a uloga žrtve sastavni dio osobnosti. Nasilni napad je vrlo nalik oluji, i obično uključuje ozbiljne ozljede. Takvih je primjera nekoliko svako malo diljem Hrvatske, o čemu čitamo u medijima. No, ozlijeđena, napadnuta djeca najčešće dobiju puno suosjećanja i pažnje, što pomogne u zacijeljivanju i onih unutarnjih, nevidljivih rana. Svi oko žrtve ogorčeni su na napadača i napadač bude javno osuđen zbog takvog ponašanja. Bullying je kao kišica, koja pada i pada sitnim kapima i čini se kao da neće nikada stati. Žrtva se osjeća progonjeno svaki dan, polako gubi snagu i ponekad trajno mijenja svoju osobnost i način na koji vidi sebe i svijet oko sebe. Odrasli koji nisu imali iskustvo napada ili bullyinga obično smatraju da je napad puno teži, zbog težih fizičkih ozljeda koje ga prate. Djeca koja su bila izložena bullyingu znaju da je to gore od napada. Napadnuta djeca završe u bolnici okružena ljudima koji brinu, paze i nježni su. Napadač završi u rukama policije i pravosuđa. Djeca koja su izložena bullyingu, s teškim emocionalnim ozljedama, završe obično sami u svojoj sobi ili na psihoterapiji. A napadači budu "face".

Moje dijete je žrtva. Što mogu učiniti?

Ako saznate da je vaše dijete zlostavljano od strane drugog djeteta ili djece, možda ćete odmah htjeti zaštititi svoje dijete i konfrontirati se sa zlostavljačem i njegovim roditeljima. Možda će vam biti neugodno i željeti ćete da vaše dijete osnaži i uzvrati zlostavljaču. Možda ćete se i sami osjećati bespomoćno. Niti jedan od ovih načina neće pomoći vašem djetetu. Što može pomoći?

Pokušajte prikupiti što je moguće više informacija o tome što se događa. Izbjegavajte okrivljavanje kako zlostavljača tako i vašeg djeteta. Razmotrite pažljivo ponašanje vašeg djeteta i njegov stil ponašanja. Ako razmišljate o tome da razgovarate s roditeljima zlostavljača, upamtite da će oni vjerojatno reagirati defenzivno, nastojeći obraniti kako svoje dijete tako i sliku vlastite obitelji. Vaš cilj treba biti da sva djeca imaju sigurno i poticajno okruženje, a ne da potpalite vatru.

Slušajte svoje dijete. Zlostavljano se dijete srami toga što mu se događa i teško o tome govori. Osjeća da bi trebalo nešto poduzeti, a ne zna kako. Osjeća da nešto s njim nije u redu ako su baš njega izabrali za iživljavanje. Radite uvijek na odnosu s vašim djetetom, na razvijanju komunikacije, budite otvoreni za razgovor i pažljivi kada slušate. Već sama činjenica da je vaše dijete progovorilo o problemu i vidjelo na vama da vam je stalo može pomoći. Nemojte nikako zaboraviti da unatoč tome što ćete se osjećati i sami žalosno, povrijeđeno i ljutito, ovaj problem zahtijeva od vas hladnu glavu i razumno ponašanje. Ne opterećujte vaše dijete vlastitim emocionalnim stanjem. Vaše dijete ima već dovoljno svojih patnji.

Objasnite djetetu da neka djeca imaju problema sa sobom jer su možda i sami žrtve nasilja kod kuće ili se s niskim samopoštovanjem, nezadovoljstvom i vlastitim strahovima nose na neprikladan način. Pomognite djetetu da shvati da zlostavljač nije velik i moćan koliko mu se to čini. Djeci u mom savjetovalištu često pričam priču o lavu i zečiću. Pravi lav ne ide okolo napadajući bezrazložno i strašeći druge životinje. Njegova pojava je dovoljna da druge životinje znaju koliko je snažan i moćan. Prerušenog lava, koji je u stvari zečić, prepoznajemo po tome što je prerušen u agresivnog, bešćutnog lava koji mora stalno strašiti i rikati da se ne bi prepoznalo da se u tom kostimu zapravo krije prestrašeni zeko. Pomognite svom djetetu da nauči razlikovati pravog lava od prerušenog zečića.

Sa svojim djetetom razgovarajte o načinima kako se zaštiti od zlostavljača.
Razgovarajte o tome kako odgovoriti na zlostavljanje. Na primjer:
• ne reagiraj, ignoriraj zlostavljača, otiđi iz situacije, potraži pomoć ako vidiš da je potrebno
• složi se sa zlostavljačem, kaži: "Imaš pravo", i otiđi

Kako bi uvježbali zaštitne strategije možete igrati s djetetom igru uloga. Najbolje je proći cijelu situaciju i pomoći djetetu da vježba i tako zapamti načine na koje će reagirati. Naglasite koliko je važno da ne pokaže da ga zlostavljanje ljuti i uznemirava jer to "hrani" zlostavljača. To je upravo ono što zlostavljač želi postići. Razgovarajte s djetetom o tehnikama zaštite, kao što je na primjer da bude uvijek u grupi s drugom djecom, napravite listu prijatelja ili kolega iz razreda s kojima bi moglo biti u grupi. Zlostavljač neće tako lako napasti ako je "publika" netolerantna na nasilje i ne smatra ga uopće zabavnim. Također, upozorite dijete da ne ulazi ni u kakve kontakte sa zlostavljačem. Ne potičite dijete na uzvraćanje udarca ili smišljanje osvete po sistemu "oko za oko, zub za zub". Uzvraćanje agresijom na agresiju zove se rat, a u ratu se mogu dogoditi ozbiljna stradanja i teško je kontrolirati situaciju. To je nešto što ne želite ni vi niti vaše dijete. I ne uzimajte ovaj problem osobno. Problemi djeteta koje zlostavlja su uzrok problema, a ne vi i vaše dijete. Ako problem ne možete riješiti sami, potražite stručnu pomoć.

Naravno, ponekad će situacija zahtijevati i vašu intervenciju, pogotovo ako se radi o upornom zlostavljanju koje je iscrpilo i vaše dijete i vas. U tom slučaju obratite se školi, razgovarajte s razrednikom, školskim psihologom ili ravnateljem škole. U ekstremnim slučajevima možda će biti potrebno obratiti se i policiji. Sigurnost djece treba biti prioritet i briga svih odraslih osoba. Razgovor s roditeljima djeteta zlostavljača najbolje je obaviti uz prisutnost školskog psihologa koji može pomoći u moderiranju razgovora i kontroli ponašanja svih prisutnih. Ukoliko ne naiđete na razumijevanje i brigu od strane odraslih osoba zaduženih za sigurnost djece u školi koju vaše dijete pohađa, razmislite o tome da prebacite dijete u školu u kojoj je borba protiv nasilja visoko na listi prioriteta. Ne zaboravite da je to velika odluka i promjena koja će dodatno iscrpiti vaše dijete, pa se prije ipak posavjetujte s psihologom.

Razgovarajte s djetetom o bullyingu čak i ako uopće ne slutite da bi se takvo što moglo njemu događati. To će poslati važnu poruku vašem djetetu o tome da vi znate što je to i da takvo ponašanje osuđujete, da se to događa i drugoj djeci, i da žrtva nije kriva. Također, čak i ako vaše dijete nikada ne bude žrtva, možete pomoći da ono bude dio "publike" koja će svojom netolerancijom na nasilje i izgrađenim stavovima o štetnosti bullyinga pomoći djeci žrtvama.

Moje dijete je bully

Pozvali su vas iz škole na razgovor tijekom kojeg saznate da je vaše dijete zlostavljač. To može biti prilično šokantna vijest. Važno je da unatoč tome pokušate ostati pribrani i ne negirate problem jer će to pogoršati stvari. Ako je vaše dijete zlostavljač, ono hitno treba vašu pomoć. Nikada sretan čovjek nema potrebu biti loš prema drugim ljudima. Ako vaše dijete zlostavlja drugu djecu sasvim je sigurno da imate nesretno dijete, koje vas treba. Isto tako nemojte misliti da bi vi znali da vaše dijete ima problema. Djeca zlostavljači neće roditeljima pričati o svojim "aktivnostima", kao niti o svojim lošim stanjima koji su ga doveli do takvog ponašanja. Da bi shvatili zašto vaše dijete povrjeđuje druge možda ćete trebati pomoć psihologa. Iako neka djeca zlostavljači nemaju obiteljskih problema, dobro bi bilo da razmislite o tome što vaše dijete uči o nasilju kod kuće. Kakvo je vaše ponašanje i stavovi i kakva je vaša komunikacija s djetetom? Dijete koje je izloženo izrugivanju od strane braće ili roditelja može ispoljavati agresivno ponašanje izvan kuće. Djeca koja gledaju nasilje ili ga i sami trpe uče da "jači tlači" pa će svoju bol prenijeti u agresivnu kontrolu onih koje vide slabijima od sebe. Osim što se trebate truditi da atmosfera u vaša četiri zida bude sigurna od nasilja postoje još neki načini kako možete pomoći vašem djetetu da prestane sa zlostavljanjem. Razgovarajte s djetetom o tome da je zlostavljanje ozbiljan problem koji vi nećete tolerirati. Potražite zajedno s djetetom razloge zašto je zlostavljanje loše i kako se osjeća žrtva zlostavljanja. Naglasite da kada zlostavlja drugu djecu zapravo ostavlja loš dojam i govori o sebi ružne stvari. Objasnite da su zlostavljači mahom nesretni, nesigurni ljudi. Naučite vaše dijete kako efikasnije rješavati sukobe i probleme kao i važnost tolerancije. Nagradite dijete kada vidite da se trudi i reagira nenasilno. Ne oklijevajte potražiti stručnu pomoć.

Kolika je važnost vaše otvorenosti da čujete problem i vaše odlučnosti i upornosti da ga riješite, najbolje govori podatak da mnoga djeca koja su zlostavljala drugu djecu u osnovnoj školi imaju ozbiljnih problema sa zakonom i policijski dosje do 30. godine. Neki nikada ne završe školu.

Cyberbullying

Cyberbullying je relativno nova pojava koja je izrasla iz prilika koje otvara moderna tehnologija. Internet je otvorio zlostavljačima mogućnost za uznemiravanje putem e-maila, chata ili blogova. Mobiteli mogu poslužiti za snimanje, slanje uvredljivih sms-ova ili pozivanja, a sve s ciljem uznemiravanja žrtve, u svako doba, na svakom mjestu, velikom brzinom. Namjera je znači ista, problem je u temeljima isti, ali je domet veći. Za žrtvu to može značiti da se čak i u svoja četiri zida, kao i bilo gdje drugdje, neprestano osjeća nesigurno i prestrašeno. Također, ono što je nekada za žrtvu bila sramota koja je živjela u učionici i hodnicima škole, s modernom tehnologijom postalo je javna sramota, dostupna svima i odmah.
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://hrvatskijezik.forumotion.com
Admin
Admin


Broj postova : 483
Age : 52
Registration date : 14.07.2007

PostajNaslov: Re: BULLYING   uto lis 02, 2007 12:03 am

Roditelji trebaju obratiti pažnju na sljedeće zabrinjavajuće znakove da odrede da li je njihovo dijete možda žrtva maltretiranja:

Dijete je:

-- često povrijeđeno i u modricama
-- preplašeno i ima noćne more
-- gubi svoje stvari ili se one često kvare
-- povlaći se u sebe
-- ne želi ići u školu
-- nema prijatelje i ne pozivaju ga na zabave
-- često je bolesno
-- ponaša se agresivno

Roditelji mogu pomoći djetetu da izađe nakraj sa maltretiranjem na sljedeće načine:

-- pitajući dijete šta nije uredu
-- podsjećajući dijete da je njegovo pravo da se osjeća sigurnim
-- podučavajući dijete da prepozna nasilničko ponašanje
-- učeći dijete da je uredu reći odraslima o slučajevima maltretiranja
-- podučavajući dijete kako da se zauzme za sebe (tj. podučiti ga da pogleda nasilnika u oči i kaže mu “prestani me maltretirati”)
-- podučiti djecu da se ne smiju djeci koju drugi maltretiraju, da ne učestvuju u maltretiranju, da ne daju puno pažnje djetetu koje maltretira druge i da ne isključuju nikoga iz zajedničkih igara
-- obratiti se upravi škole i zahtijevati djelovanje po pitanju nasilničkog ponašanja
-- potražiti pomoć stručnjaka radi unaprijeđivanja djetetovih vještina komunikacije i rada u školi. Dijete koje je žrtva maltretiranja na većem je riziku da će ponovo biti maltretirano (čak i kada se riješi problem prvog slučaja maltretiranja).

U slučaju da njihovo dijete maltretira druge, roditelji trebaju:

-- bolje nadzirati dijete kada se igra sa drugom djecom
-- objasniti mu šta je maltretiranje i zašto je ono neprihvatljivo
-- pokušati ga navesti da razumije kako je osobi koju drugi maltretiraju
-- upitati dijete kako bi se ono osjećalo da njega neko maltretira
-- razgovarati s djetetom o tome šta bi ga navelo da prestane maltretirati drugu djecu
-- pokazati djeci kako da se uključuju u igru sa drugima na prijateljski način
-- odrediti jasna pravila i posljedice, te biti konzistentan u rješavanju problema lošeg ponašanja
-- pohvaliti djecu kada pokazuju saradnju u igri
-- razmotriti mogućnost uključivanja djeteta u grupni program u kojem bi dijete naučilo kako da kontroliše svoje ponašanje
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://hrvatskijezik.forumotion.com
Admin
Admin


Broj postova : 483
Age : 52
Registration date : 14.07.2007

PostajNaslov: Re: BULLYING   uto lis 02, 2007 12:13 am

Što je školsko zlostavljanje (bullying)?

Zlostavljanje je oblik agresivnog ponašanja koje traje duže vrijeme, ponavlja se i usmjereno je na istu osobu.

Ostale značajke zlostavljanja:

* namjerno, svjesno negativno postupanje
* s namjerom da se drugog povrijedi
* s namjerom da se izazove zastrašenost
* uz uvijek prisutan nesrazmjer moći — nasilnik uvijek ima veću moć od žrtve
* ponašanje koje se ne može ničim opravdati

Zlostavljanje nije:

* jednokratni incident koji se neće ponoviti
* prijateljska razmirica, svađa ili nesporazum
* slučaj ili pogreška
* nenamjerno nanošenje boli
* prijateljsko zadirkivanje
* nasilno rješavanje sukoba između prijatelja iste moći

Zlostavljanje je nasilje u kojem je učenik trajno i učestalo izložen negativnim postupcima od strane jednog ili više učenika, koji ga namjerno žele povrijediti, poniziti ili izložiti neugodnostima.

Vrste zlostavljanja:

* verbalno — nazivanje pogrdnim imenima, ruganje, omalovažavanje, vrijeđanje, dobacivanje
* fizičko — udaranje, guranje, rušenje; otimanje i uništavanje stvari
* socijalno — ogovaranje, izbjegavanje, ignoriranje, izoliranje, širenje laži i glasina
* psihološko — prijeteći pogledi, grimase, ismijavanje, neželjeni dodiri i komentari seksualne prirode, uhođenje, iznuđivanje novca, ucjenjivanje.
* verbalno zlostavljanje na osnovi etničke pripadnosti, religije ili rase te ponižavanje na osnovi spola također se smatraju zlostavljanjem.

Zlostavljanje je široko rasprostranjen problem. Kao i kod ostalih oblika nasilja, zlostavljanja djeteta i napadanja žena, neravnoteža moći predstavlja glavni faktor razumijevanja onoga što se događa. Učenik koji je jači, agresivniji, hrabriji i samopouzdaniji od prosječnih učenika maltretira učenika koji je slabiji, plašljiviji, nesklon odmazdi. Ponekad stariji učenici zlostavljaju one mlađe ili nove učenike, a ponekad su za žrtve odabrani učenici iz drugačije kulture ili manjinske grupe. Zlostavljači često dolaze iz obitelji u kojima se agresivnim načinima rješavaju sukobi. Materijalno stanje obitelji ne utječe značajno na pojavu zlostavljanja. Stil odgajanja pokazao se značajnim čimbenikom utjecaja na pojavu zlostavljanja. Žrtve se najčešće ne osvećuju nakon što su odabrane za žrtvu, pa ih se na taj način smatra “sigurnim” metama u pogledu zlostavljanja. Većina učenika koji su zlostavljani ili ne prijavljuju zlostavljanje odraslima, ili prilično dugo čekaju, prije nego što to učine.
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://hrvatskijezik.forumotion.com
Admin
Admin


Broj postova : 483
Age : 52
Registration date : 14.07.2007

PostajNaslov: Re: BULLYING   uto lis 02, 2007 12:14 am

Što stručnjaci kažu o zlostavljanu?

Razlozi za to su osjećaj srama, strah od odmazde zbog prijavljivanja te strah da odrasli ne mogu na vrijeme ili uopće ne žele zaštiti žrtvu tamo gdje se zlostavljanje uobičajeno događa (igralište, hodnici škole, na putu u ili iz škole, te u razredu kad nastavnik nije prisutan). Istraživanja ukazuju na to da problem pogađa daleko više učenika nego što su toga svjesni roditelji ili nastavnici.

Nedavno istraživanje u Hrvatskoj provedeno na 23.000 učenika pokazuje da 33% djece navodi da su tijekom određenog razdoblja bila izložena nekom obliku nasilja, često i opetovano nasilje (zlostavljanje) ističe 11% djece naših osnovnih škola. (UNICEF, 2004.).

* Prisutnost odraslih bitno smanjuje zlostavljačko ponašanje
* Nasilnici i žrtve imaju nešto niže ocjene od prosjeka
* Razlike ili posebnosti u izgledu ne utječu na zlostavljanje
* Istraživanja u drugim zemljama pokazuju, a potvrđeno je i u Hrvatskoj da veličina mjesta (selo/grad), regionalni smještaj škole, veličina škole kao ni broj djece u razredu, ne predstavljaju važne čimbenike u predviđanju pojave nasilništva.
* Broj učenika koji prijavljuje da su žrtve zlostavljanja, smanjuje se sa dobi. Dakle, što su djeca starija rjeđe se obraćaju za pomoć.

Kako je čest slučaj da su mlađi učenici žrtve onih iz viših razreda, osvještavanje problema treba započeti u vrlo ranoj dobi, ali također treba uporno poticati starije učenike na uočavanje ozbiljnosti problema i prijavljivanje nasilja.



Razlike između djevojčica i dječaka

Dječaci češće kažu nekome za zlostavljanje. Kod dječaka je zlostavljanje najčešće fizičko, bolno i lako uočljivo nasilje. Zato ne čudi da dječaci svih uzrasta češće prijavljuju zlostavljanje nego djevojčice koje su u manjem postotku žrtve takvog zlostavljanja.

Dječaci su i počinitelji “direktnih” zlostavljanja, tj. zlostavljanja koje uključuje izravne fizičke ili verbalne napade.

Djevojčice su puno češće meta zlostavljanja od strane dječaka nego obratno, tj.djevojčice rjeđe zlostavljaju dječake.

Dječaci su češće i počinitelji i žrtve agresivnog fizičkog i verbalnog zlostavljanja od strane vršnjaka. Naime, dječaci se češće od djevojčica upuštaju u nasilničko ponašanje, pa je veća vjerojatnost da među žrtvama, ali i nasilnicima nađemo dječake.

Veća je vjerojatnost da će djevojčice primijeniti nedirektivna, profinjena, društvena sredstva kako bi uznemirivale druge djevojčice. Najčešća ponašanja ovakvog tipa su isključivanje iz istog kruga prijateljica, manipuliranje prijateljskim odnosima, širenje zlobnih glasina, ogovaranje, laganje itd.

Međutim, dječaci i djevojčice podjednako su suočeni s problemom društvene “nepopularnosti”. Razlog tome je što je u društvu podjednak broj onih dječaka i djevojčica koje ostali učenici ne simpatiziraju pa vrijeme odmora provode sami. Ipak, “nepopularnost” ne znači istovremeno i namjerno isključivanje i društveno zlostavljanje.

Psihički zlostavljaju (prijeteći pogledi, grimase, uhođenje, iznuđivanje, ucjenjivanje) podjednako djevojčice i dječaci.



Koje su posljedice?

Posljedice zlostavljanja ozbiljne su za sva tri sudionika nasilja : za žrtvu, za nasilnika i za svjedoke. Nema pošteđenih.

Žrtve zlostavljanja su:

* nesretna djeca
* pate od straha i tjeskobe
* imaju nisko samopoštovanje koje ostaje i u ranim mladenačkim godinama
* pokušavaju izbjegavati školu i druženja
* potištenost im je veća u odnosu na vršnjake

Neke žrtve zlostavljanja su toliko uznemirene da počine ili pokušaju počiniti samoubojstvo.

Nekoliko slučajeva samoubojstava od strane dječaka koji su bili ozbiljno zlostavljani pojavilo se u Norveškoj ranih osamdesetih godina prošloga stoljeća. Ti tragični događaji doveli su do toga da je ta zemlja pokrenula opsežan nacionalni program protiv nasilništva.

Što se prije zlostavljanje zaustavi, to je bolje za žrtvu. Što je zlostavljanje dugotrajnije, vjerojatnost dugoročnih posljedica je veća. Neke posljedice kroz statističke podatke:

* 20% žrtava izostaje iz škole da bi izbjegla maltretiranje
* 29% ima problema s koncentracijom
* 22% osjeća simptome fizičke bolesti
* 20% ima problema sa spavanjem
* određeni postotak žrtava pokuša ili počini samoubojstvo (16 slučajeva godišnje u Velikoj Britaniji)

Također je važno prepoznati ozbiljne dugoročne posljedice koje se tiču onih koji zlostavljaju:

* skloni su postati agresivne odrasle osobe
* češće od svojih vršnjaka sudski su kažnjavani



Roditelji, upoznajte se sa bullyingom i upoznajte svoju djecu sa ovim oblikom nasilja: pomozite im da izbjegnu zlostavljanje i da potraže pomoć starijih ako primjete zlostavljanje u svojoj okolini!
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://hrvatskijezik.forumotion.com
Admin
Admin


Broj postova : 483
Age : 52
Registration date : 14.07.2007

PostajNaslov: Re: BULLYING   uto lis 02, 2007 12:19 am

BULLYING / NASILJE DJECE NAD DJECOM


Što je BULLYING?

Bullying je nasilje djece nad djecom u školi.
Ono uključuje:
- Veće, jače dijete protiv manjeg i slabijeg djeteta, ili
- Grupu djece protiv jednog djeteta

Bullying može biti:
- Verbalan: dijete omalovažavaju, prijete mu, plaše ga, psuju mu
- Fizički: dijete tuku, guraju, udaraju nogom, kradu njegove stvari ili ih uništavaju
- Socijalni: dijete je ignorirano, o njemu se šire glasine
- Psihološki: dijete prate ili ga prijeteće gledaju

Verbalni i fizički bullying je direktno nasilničko ponašanje, dok su socijalni i psihološki bullying indirektno nasilničko ponašanje.

Takvo nasilje mora se razlikovati od običnog svađanja, tučnjave ili nadmetanja. Razlika je u tome što se bullying ponavlja, a postoji velik nesrazmjer u veličini i snazi između upletene djece. Ponekad nasilnik nije ni veći ni jači od svoje žrtve, no ima moć jer su druga djeca na njegovoj strani kako bi zaštitila sebe.

Dječaci se obično služe direktnim metodama nasilja, dok djevojčice češće koriste indirektne metode. No, bez obzira da li je ponašanje direktno ili indirektno, ključna komponenta nasilja je psihička i fizička ustrašenost koja se javlja ponavljano tijekom vremena i stvara trajni osjećaj zlostavljanosti.

Dječaci su češće žrtve nasilja u školi, te njih češće zlostavljaju pojedinci, dok djevojčice češće zlostavlja grupa. Dječaci su također češće zlostavljači od djevojčica.

Djeca su najčešće zlostavljana u višim razredima osnovne škole, a u srednjoj školi, naročito u višim razredima, broj zlostavljanja opada. Veličina i položaj škole, te sastav učenika nisu prediktorni čimbenici kod školskog nasilja.

Smatra se da je oko 15-20% učenika uključeno u nasilje u školi, bilo kao žrtva, bilo kao zlostavljač.
Kako prepoznati bullying?

Bullying ponekad može biti vrlo teško uočljiv. Žrtve su već prije mogle imati sukobe i poteškoće u slaganju s drugom djecom ili s nastavnicima. Često ih nasilnici upravo iz tih razloga i odaberu. Bullying se događa najčešće izvan vidokruga škole, daleko od očiju nastavnika. Druga djeca najčešće znaju što se događa. Žrtve nasilja često ne žele nikome reći što se događa jer se srame ili boje da bi to samo pogoršalo njihovu situaciju. Ako ikome priznaju, onda je to češće roditelj ili član obitelji nego nastavnik.

Neki znakovi bullyinga:
- Modrice, ogrebotine ili rane koje dijete ne može uvjerljivo objasniti
- Oštećena odjeća ili imovina
- Nestajanje imovine
- Razne psihosomatske smetnje (glavobolje, bolovi u trbuhu)
- Smanjen interes za školu
- Popuštanje u učenju
- Nevoljko odlaženje u školu
- Izbjegavanje razgovora o školi
- Neobjašnjivi izljevi plača, depresije ili pak bijesa
- Smanjen krug prijatelja
- Problemi spavanja, mokrenje u krevet, ružni snovi
- Osjećaj nervoze ili potištenosti kad nakon vikenda dođe vrijeme za povratak u školu
- Želi promijeniti način odlaska i dolaska iz škole
- Želi dodatni novac ne dajući uvjerljivo objašnjenje ili krade novac od kuće
Karakteristike žrtve

Žrtve školskog nasilja obično su anksiozna djeca, nesigurna u sebe, oprezna, plašljiva, djeca koja reagiraju plačem ili povlačenjem, te nemaju brojne prijatelje. Često su sami i najčešće s nižim stupnjem samouzdanja, rijetko se suprostavljaju drugima. Nemaju dobro izgrađene socijalne vještine. Obično su u dobrim odnosima sa svojim roditeljima koji su prezaštičujući. U školi ih se tretira kao razmažene, kao nekoga za koga sve rade roditelji. Fizički ih se ne razlikuje, naročito djevojčice, dok su dječaci žrtve češće krhkije građe. Akademski uspjeh ove djece najčešće je iznad prosjeka.
Karakteristike nasilnika

Nasilnici su obično upadljivija i glasnija djeca, verbalno i fizički agresivna prema roditeljima i nastavnicima, te društvu u cjelini. Impulzivni su, s jakom željom za dominacijom i potvrđivanjem. Imaju potrebu za kontrolom i moći, moraju se osjećati jakima. Ironija je u tome da su nasilnici često iznadprosječno omiljeni u društvu. Dolaze iz obitelji u kojima ili vladaju hladniji emocionalni odnosi ili fizičko kažnjavanje. Ova djeca o sebi imaju visoko mišljenje, ali izrazit nedostatak empatije, odnosno nemogućnost suosjećanja s drugim. Ako ih se evidentira na vrijeme i pruži pomoć, 60% će ih do 24. godine biti bar jedanput osuđeno za neko nedjelo, a 40% čak i više puta
Posljedice školskog nasilja

Postoji velika korelacija između nasilja nad drugom djecom u školskoj dobi i legalnih i kriminalnih problema u odrasloj dobi. Kronični nasilnici nastavljaju svoj model ponašanja i u odrasloj dobi.

Žrtve nasilja često se boje škole koju smatraju nesigurnim i nepoštenim mjestom. U odrasloj dobi zna se zadržati osjećaj izolacije, usamljenosti i nesigurnosti u socijalnim situacijama, te depresija i smanjeno samopoštovanje.
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://hrvatskijezik.forumotion.com
Admin
Admin


Broj postova : 483
Age : 52
Registration date : 14.07.2007

PostajNaslov: Re: BULLYING   uto lis 02, 2007 12:24 am

Nasilje među učenicima u školi
Jasenka Pregrad, prof. psih., psihoterapeut

Definicija pojma nasilja među učenicima (bullying). Sažetak svjetskih i domaćih istraživanja pojave. Psihološki profil žrtve i nasilnika, te razvojni faktori koji utječu na razvoj takvih profila. Prikaz školskog programa prevencije nasilja među učenicima u okviru UNICEF-ove kampanje "ZA SIGURNO I POTICAJNO OKRUŽENJE U ŠKOLAMA kampanja protiv nasilja među djecom". Diskusija osnovnih vrijednosti, razloga, prednosti i mana provođenja preventivnih kampanja u školama.

Način izvedbe:
Osnovni pojmovi bit će prezentirani u obliku izlaganja u malim uvodnim cjelinama, koje će se zatim razrađivati putem diskusije.

LITERATURA:
1. Borg, M. G. (1999). The extent and nature of bullying among primary and secondary school children. Educational Research. 41. (2).
2. Boulton, M.J. i Underwood, K. (1993). Bully/Victim problems among middle school children. European Education. 25. (3).
3. Manesini, E., Eslea, Smith, P.K. Genta, M. L., Giannetti, E., Fonzi, A. i Costabile, A. (1997). Cross-national comparasion of children's attitudes towards bully/victim problems in school. Aggressive Behaviour. 23. 245-257.
4. Marsh, H. W., Parada, R. H., Seeshing Yeung, A. i Healey, J. (2001). Aggressive school troublemakers and victims: a longitudinal model examing the pivotal role of self-concept. Journal of Educational Psychology, 93(2), 411-419.
5. Olweus, D. (1994). Annotation: Bulling at school: Basic facts and effects of a school based intervention program. Journal of Child Psychology and Psychiatry, 35, 1171-1190.
6. Olweus, D. (1998). Nasilje među djecom u školi: Što znamo i što možemo učiniti. Zagreb. Školska knjiga.
7. Juvonen, J. & Graham, S. (2001). Peer Harassment in School: The Plight of the Vulnerable and Victimized. New York: Guilford Publications.
8. Smith, P. K. i Brain, P. (2000). Bullying in schools: Lessons from two decades of research. Aggresive Behaviour. 26. 1-9.
9. Vasta, R.,Haith., Miller, S.A. (1998). Dječja psihologija. Zagreb: Naklada Slap.
10. Žužul. M. (1989). Agresivno ponašanje: psihologijska analiza. Zagreb. Radna zajednica Republičke konferencije Saveza socijalističke omladine Hrvatske.
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://hrvatskijezik.forumotion.com
Sponsored content




PostajNaslov: Re: BULLYING   Today at 7:35 pm

[Vrh] Go down
 
BULLYING
Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh] 
Stranica 1 / 1.

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
hrvatskijezik :: NASILJE U ŠKOLI-
Forum(o)Bir: